Rejtingi obveznica su procena kreditnog rizika povezanog sa emisijom obveznica, koju daju rejting agencije. Rejtingi pomažu investitorima da procijene vjerovatnoću da će emitent obveznica biti u mogućnosti da blagovremeno isplati kamatu i glavnicu na obveznicu.

Na osnovu abecede, mnoge agencije za rejting dodjeljuju rejtinge raznim obveznicama dostupnim na tržištu. Ocene obveznica omogućavaju investitoru da proceni finansijsku snagu emitenata obveznica, što im pomaže da mudro ulažu.

Rejting agencije kao što je Standard & Poor's dodjeljuju rejting od AAA do BBB obveznicama investicionog razreda, dok druga rejting agencija, Mood's, dodjeljuje rejting od Aaa do Baa3 obveznicama investicionog razreda.

Šta je rejting obveznica?

Rejting obveznica definira se kao akreditiv koji koriste rejting agencije za mjerenje kvaliteta obveznica i identifikaciju obveznica investicijskog i neinvesticionog razreda. Govori o finansijskoj snazi ​​emitenta, kreditnom kvalitetu i kreditnom rejtingu.

Pravovremena isplata nominalne vrijednosti obveznice i naplaćene kamate na nju predviđa se rejtingom obveznice, što je u konačnici sposobnost emitenta obveznice da je otplati. Rejtingi obveznica odražavaju pouzdanost korporativnih ili državnih obveznica. Kreditna sposobnost obveznice pokazuje koliko se izdavaocu obveznice može vjerovati da će otplatiti iznos na vrijeme.

Kako funkcionišu rejtingi obveznica?

Svaki emitent obveznica ima izvještaj koji dokazuje njegovu kreditnu sposobnost. Međutim, pored toga, imaju posebne rejting agencije koje procjenjuju njihovu sposobnost da ispune ugovor kada obveznica dospijeva. Korporacije kao što su Moody's, Standard & Poor's i Fitch objavljuju izvještaje koji rangiraju kompanije prema njihovoj finansijskoj snazi, što pomaže investitorima da biraju među njima.

Izvještaj agencija o njihovoj kreditnoj sposobnosti igra vitalnu ulogu u određivanju prinos njihovih obveznica. Prinos na obveznicu je prinos investitoru, a emitent mora platiti za pozajmljivanje novca. Niži rejting koji je dodijelila agencija za rejting mora se pobrinuti za više prinosa. Isto tako, viši rejting obveznica daje emitentu mogućnost da svoju obveznicu ne isplati.

  • Ocene obveznica se objavljuju slovima koji služe kao bodovi koji predstavljaju kreditnu sposobnost obveznice, odnosno njenu sposobnost da na vreme otplati iznos i kamatu.
  • Kao što je ranije rečeno, niži rejting zahtijeva veći prinos, što znači da ako je rejting obveznice nizak, emitent će morati ponuditi visoke kamatne stope kako bi privukao investitore i obrnuto.
  • Svaka agencija različito procjenjuje obveznice koristeći slova. Na primjer, Standard & Poor's ocjene se kreću od AAA do BBB, dok se ocjene Moody'sa kreću od Aaa do Baa.

Popularne agencije za rejting obveznica. Ocjene obveznica.

Tri kompanije, Moody's, S&P i Fitch, pokrivaju skoro 95% tržište rejtinge obveznica. Svaka od ovih agencija ima svoj proces evaluacije, ali ono što postavlja zajednički temelj je osnova na kojoj ocjenjuju.

Obveznice se vrednuju po kvaliteta i rizik po sva tri kriterijuma, pri čemu su podkriterijumi kvaliteta investicija, neulaganje i neocenjivanje. Slično tome, kategorija rizika sadrži ocjene od "podrazumevano" do "najbolji kvalitet".

Kao što samo ime govori, obveznice ispod standarda investicijskog razreda su obveznice u koje investitori mogu vjerovati i u koje ulažu svoj novac. takođe i zašto daju visoke prinose.

Stručni rejtingi obveznica korisni su investitorima kada biraju između obveznica sa različitim ugovornim uslovima.

1. Standard & Poor's.

Sa više od milion obveznica s rejtingom, uključujući državne i korporativne obveznice, Standard & Poor's je jedan od pionira koji pomaže investitorima da donose mudre odluke o ulaganju.

Kratkoročne i dugoročne ocjene dodjeljuje kompanija sa akreditacijom SEC-a, jedna od nacionalnih priznatih statističkih rejting organizacija.

AAA

IZVANREDNA SPOSOBNOST IZVRŠAVANJA FINANSIJSKIH OBAVEZA

INVESTICIJE
AA Snažna sposobnost ispunjavanja finansijskih obaveza 1.Investicije
А Jaka sposobnost podmirivanja finansijskih obaveza, ali donekle podložna nepovoljnim ekonomskim uslovima i promjenama okolnosti. 2. Investicije
BBB Adekvatna sposobnost podmirivanja finansijskih obaveza, ali podložnija nepovoljnim ekonomskim uslovima i promjenama okolnosti. 3. Investicije
BB Kratkoročno manje ranjiv, ali se suočava sa značajnom kontinuiranom neizvjesnošću u pogledu nepovoljnih poslovnih, finansijskih i ekonomskih uslova. 4. Spekulativno
Б Ranjiviji na nepovoljne poslovne, finansijske i ekonomske uslove, ali trenutno može izmiriti finansijske obaveze. 5. Spekulativno
SSS Trenutno ranjivi i ovisni o povoljnim poslovnim, finansijskim i ekonomskim uslovima za podmirenje finansijskih obaveza. 6. Spekulativno
CC Izuzetno ranjiv, neizvršenje još uvijek nije nastupilo, ali se očekuje da će postati gotovo neizbježno. 7. Spekulativno
С Trenutno veoma ranjiv na neplaćanje i očekuje se da će konačni oporavak biti niži od obaveza sa višim rejtingom. 8. Spekulativno
Д Naknada za finansijsku obavezu ili kršenje implicitnog obećanja se takođe koristi kada je pokrenut stečaj ili se poduzmu slične radnje. 9. Spekulativno
NR Nije ocijenjeno

2. Moody's Investor Service. Ocjene obveznica.

Pokrivajući obveznice više od 135 zemalja, 5000 nefinansijskih korporativnih emitenata, 4000 finansijskih institucija, 18000 izdavača fiskalnih finansija, 11000 strukturiranih finansijskih transakcija i 1000 izdavaoca infrastrukture i projektnog finansiranja, Moody's je još jedan član NRSRO-a.

Jedina stvar do čega ovoj agenciji brine je predstavljanje mogućih gubitaka u slučaju neizvršenja obaveza.

AAA

OBAVEZE NAJVEĆE KVALITETE SA MINIMALNIM RIZIKOM

INVESTICIJE
Aa Obaveze visokog kvaliteta sa niskim kreditnim rizikom 1. Investicije
А Iznad prosječne obaveze sa niskim kreditnim rizikom 2. Investicije
Baa Sa umjerenim kreditnim rizikom, koji može imati spekulativne karakteristike 3. Investicije
Ba Obaveze sa špekulativnim elementima podložne značajnom kreditnom riziku 4. Spekulativno
Б Obaveze se smatraju špekulativnim i podložne su visokom kreditnom riziku. 5. Spekulativno
Kaa Slabo renomirano i podložno vrlo visokom kreditnom riziku 6. Spekulativno
Ca Visoko špekulativne obaveze za koje je vjerovatno da će biti u kašnjenju ili vrlo blizu kašnjenja, s određenim izgledima za povrat glavnice i kamate 7. Spekulativno
С Klasa obaveza sa najnižim kamatnim stopama koje su generalno u kašnjenju, sa malim izgledima za naplatu glavnice i kamate. 8. Spekulativno

Uz abecede, Moody također koristi brojeve za ocjenjivanje obveznica. Uz svaku ocjenu od Aaa do Caa mogu se postaviti brojevi 1, 2 i 3, pri čemu 1 označava najvišu kategoriju, dva prosječnu, a tri najnižu ocjenu među njima.

3. Fitch rejting. Ocjene obveznica.

Fitch je treća od tri agencije za rejting akreditovane od NRSRO-a, opšte poznate kao "Velika tri". Za razliku od druge dvije, obveznice koje Fitch pokriva ograničene su u odnosu na tržišni udio druge dvije.

Obveznice koje pripadaju različitim sektorima, uključujući korporativne, finansijske, osiguranje, itd., Fitch ocjenjuje na sličan način kao S&P. Dodatno, kao i kod S&P, područje Fitch centra predstavlja vjerovatnoću neizvršenja obaveza.

Važnost kreditnog rejtinga. Ocjene obveznica.

Ocjene koje dodjeljuju agencije koriste se za klasifikaciju obveznica kako bi investitoru bilo lakše uporediti sve vrste obveznica. Obveznice sa rejtingom BBB- (S&P i Fitch) i Baa3 (Moody's) i više su investicione, dok su ostale špekulativne.

S&P i Fitch koriste znakove plus i minus (-, +) za rangiranje kategorije, a Moody koristi numeričke vrijednosti (1-3). U slučaju S&P i Fitch, C+ je bolji od C, a C je bolji od C-. Također, prema ocjenama Moody'sa, B1 je bolji od B2, ali i dalje lošiji od Ba3.

Investicioni razred i obveznice visokog prinosa

Investitori obično klasifikuju rejtinge obveznica u 2 tipa:

  1. Investicioni rejting za obveznice sa rejtingom Baa3/BBB- ili više.
  2. Visok prinos za obveznice neinvesticionog ranga ili junk obveznice, koje obično imaju rejting Ba1/BB+ ili niže.

Obveznice investicionog ranga imaju viši rejting obveznica i nose manji kreditni rizik.

Obveznice visokog prinosa su obveznice sa niskim rejtingom. Dakle, samo sofisticirani investitor koji može tolerisati značajan kreditni rizik je dostojan ulaganja u visokoprinosne ili junk obveznice.

Ulaganje u obveznice visokog prinosa je rizičnije zbog nemogućnosti emitenta da otplati glavnicu i kamatu.

Zaključak!

Finansijske mogućnosti emitenta su najveći faktor koji može uticati na promjenu rejtinga obveznice.

Dakle, bilo da imate municipalne obveznice ili korporativne obveznice, rejting agencija može smanjiti ili poboljšati njihov rejting. Stoga je potrebno redovno obraćati pažnju na rejting obveznica.

FAQ. Ocjene obveznica.

1. Šta su rejtingi obveznica?

Rejtingi obveznica su procene rejting agencija o kreditnoj sposobnosti emitenata obveznica. Ovi rejtingi pomažu investitorima da procijene rizik povezan sa ulaganjem u obveznice i odrede vjerovatnoću izdavaoca da ispuni svoje dužničke obaveze.

2. Koje rejting agencije dodjeljuju rejtinge obveznicama?

Glavne rejting agencije uključuju:

  • Moody's Investors Service
  • Standard & Poor's (S&P)
  • Fitch Ratings

3. Kako se klasifikuju rejtingi obveznica?

Rejtingi obveznica se dijele na investicioni i špekulativni nivo:

  • Nivo ulaganja:
    • Moody's: Aaa do Baa3
    • S&P i Fitch: od AAA do BBB-
  • Špekulativni nivo (junk obveznice):
    • Moody's: Ba1 do C
    • S&P i Fitch: od BB+ do D

4. Šta znače kategorije rejtinga?

  • AAA/Aaa: Najviša ocjena, najmanji rizik od neizvršenja obaveza.
  • AA/Aa: Vrlo visoka kreditna sposobnost, nizak rizik.
  • A: Visoka kreditna sposobnost, nizak rizik.
  • BBB/Baa: Umjerena kreditna sposobnost, srednji rizik.
  • BB/Ba i ispod: Povećan rizik od neizvršenja obaveza, špekulativni nivo.

5. Kako rejtingi obveznica utiču na njihov prinos?

Obveznice sa višim rejtingom obično nude niske prinose jer je rizik od neizvršenja obaveza minimalan. Obveznice sa niskim rejtingom, s druge strane, nude visoke prinose kako bi kompenzirale investitore za povećani rizik.

6. Koliko često se ažuriraju rejtingi obveznica?

Rejting agencije redovno pregledaju i ažuriraju rejtinge obveznica, uzimajući u obzir trenutnu finansijsku situaciju emitenta i eksterne ekonomske uslove. Vanredni pregledi se mogu sprovesti u slučaju značajnih promena u aktivnostima kompanije ili na tržištu.

7. Koji faktori utiču na rejting obveznica?

  • Finansijsko stanje emitenta: opterećenje duga, likvidnost, profitabilnost.
  • Ekonomski uslovi: State ekonomija, tržišni uslovi.
  • Menadžment kompanije: Kvalitet liderstva, korporativni menadžment.
  • Industrijski faktori: Stanje industrije u kojoj emitent posluje.

8. Može li se promijeniti rejting obveznica?

Da, rejting agencije mogu poboljšati ili smanjiti rejtinge obveznica na osnovu promjena u finansijskom stanju ili ekonomskim uslovima emitenta. Takve promjene bi mogle uticati na cijene obveznica i prinose.

9. Kako investitori koriste rejtinge obveznica?

Ocene obveznica pomažu investitorima da donesu informisane odluke o ulaganju procenjujući rizik i upoređujući prinose različitih obveznica. Investitori sa niskim rizikom obično preferiraju obveznice sa višim rejtingom, dok investitori koji su spremni da preuzmu veći rizik mogu izabrati obveznice nižeg rejtinga kako bi postigli veći prinos.

10. Kako možete provjeriti rejting obveznica?

Ocjene obveznica mogu se provjeriti na web stranicama rejting agencija kao što su Moody's, S&P i Fitch, kao i na finansijskim platformama i u istraživačkim izvještajima investicionih kompanija.