Kolektivizam je sociokulturno i političko načelo koje razlikuje grupu, kolektiv ili društvo kao temeljnu jedinicu društvene organizacije. Ističe važnost interesa kolektiva nad interesima pojedinaca. U kontekstu kolektivizma, prednost se daje grupnim ciljevima, dobrobiti zajednice i suradnji nad individualnom slobodom i postignućem.

Odnosi se na kulturu, društvo ili Ekonomija, koji vrednuju skupinu i gdje je sklonost više vezana uz nju nego uz pojedinačne interese. Pojam kolektivizam označava grupnu lojalnost i identitet. On vjeruje da individualne potrebe i interesi blijede u usporedbi s grupnim ciljevima i zajedničkim odlučivanjem.

U ekonomiji, kolektivizam stavlja fokus na sustav u kojem su grupe, država ili vlada, zadužene za raspodjelu dobara i usluga. Sredstva za proizvodnju u ovom ekonomskom sustavu su u vlasništvu grupe, a ne pojedinaca. Jedan od upečatljivih primjera kolektivističkog ekonomskog sustava je socijalističko gospodarstvo, u kojem su sredstva za proizvodnju u kolektivnom vlasništvu ili radna snaga, odnosno države. Njihov teret nije stvaranje profita za individualni rast, već služenje interesima društva u cjelini. U politici možete vidjeti pozivanje na kolektivizam u sustavu u kojem teret odgovornosti leži na predstavničkoj demokraciji. Građani glasaju za vođa, a kada se prebroje, od svih se očekuje da prihvate onoga s najviše glasova, čak i ako oni nisu bili vaš prvi izbor. Govorimo o kolektivnom izboru, a ne o osobnim vezanostima. S točke gledišta Kultura, kolektivistička kultura znači stavljanje tereta obitelji i društva na pojedince. Daje prednost zajedničkim vrijednostima i ciljevima u odnosu na individualističke sklonosti.

 

Značajke kolektivističke kulture. Što je kolektivizam?

Teorija koja stoji iza kolektivističke kulture odnosi se na uklapanje u grupu, ponašanje na način koji potiče grupnu solidarnost, odnose s drugim članovima grupe, međusobnu povezanost između različitih ljudi u grupi i pronalaženje identiteta kroz pripadnost grupi. Zemlje koje podržavaju kolektivističke kulture su Indija, Kina, Japan, Indonezija, Brazil, Koreja itd.

Ključne značajke kolektivizma uključuju:

  1. Orijentacija prema zajednici: U kolektivističkim društvima naglasak je na djelovanju u interesu grupe ili zajednice, za razliku od individualnih interesa.
  2. Jaka struktura: Organizacije i društvene strukture u kolektivističkim sustavima u pravilu su podređene interesima kolektiva. To može biti u obliku jake državne regulacije, društvene kontrole ili društvenih normi koje se fokusiraju na kolektivne vrijednosti.
  3. Briga za društvo: Kolektivizam podrazumijeva odgovornost za dobrobit društva u cjelini. To može uključivati ​​brigu o siromašnima, podršku obrazovanju i zdravstvenoj skrbi te druge javne i socijalne programe.
  4. Obiteljske i društvene veze: Obitelj i zajednica igraju važnu ulogu u kolektivističkim društvima. Ljudi mogu osjećati snažnu povezanost s obitelji, prijateljima i zajednicom te ih smatrati podrškom i dijelom svog identiteta.
  5. Nedostatak jake konkurencije: U kolektivističkim društvima natjecanje između pojedinaca može biti manje izraženo nego u individualističkim društvima. Umjesto toga, naglasak je na suradnji i međusobnoj pomoći.
  6. Grupna rješenja: Odluke se mogu donositi kao grupa, a važno je pridržavanje društvenih normi i očekivanja.

Kolektivizam i individualizam predstavljaju dva suprotna pola u spektru društvenih i kulturnih vrijednosti. Neke zemlje i kulture mogu biti više kolektivističke, dok su druge više individualističke.

Utjecaj kolektivizma na ponašanje. Što je kolektivizam?

Što je kolektivizam?

Dokazano je da kulturološke razlike utječu na mnoge aspekte ljudskog ponašanja, izravno i neizravno. Neki od najvažnijih opisani su u nastavku:

1. Odnosi. Što je kolektivizam?

Smatra se da je kolektivistička kultura povezana s niskom razinom mobilnosti u odnosima. Izraz "relacijska mobilnost" koristi se za opisivanje broja prilika i šansi koje osoba koja pripada društvu ima da uspostavi održiv odnos s nekim po svom izboru i preferencijama. Niska pokretljivost u vezi pokazuje da je veza dugotrajna, jaka i stabilna. Oblikuje ih nekoliko čimbenika, kao što su demografija i obitelj, a ne osobni izbor. Činjenica je da postaje teško formirati i razvijati odnose, osobito s novim ljudima u kolektivističkoj kulturi. To je zato što su šanse za upoznavanje ljudi mnogo manje, a stranci često ostaju stranci u kulturi.

U kolektivističkoj kulturi ljudi preuzimaju odgovornost za održavanje skladnih odnosa u kojima je povezanost snažna i intimna.

2. Samopoimanje. Što je kolektivizam?

Samopoimanje je percepcija pojedinca o njegovim jedinstvenim sposobnostima, karakteristikama i ponašanju. Kultura ima izravan utjecaj na ponašanje osobe kao i na njeno samopoštovanje. U kolektivističkoj kulturi, ponašanje pojedinca pristrano je prema dobrobiti obitelji, grupe ili zajednice, a pojedinac će sebe opisati kao dobrog prijatelja, brata, sina i ljudskog bića. Da se radi o individualističkoj kulturi, njegova bi percepcija bila sasvim drugačija. Zatim bi opisao sebe pojedinačno kao da sam ja pametna osoba; Ja sam odličan sportaš itd.

3. Sukladnost

Pojam konformizam odnosi se na promjenu ljudskog ponašanja kako bi se uklopio s nekim ili skupinom. Ponekad to uključuje slaganje s većinom grupe tako da svi vjeruju da se ponašate normalno jer je to očekivani obrazac ponašanja. Kulturološke razlike igraju važnu ulogu u utjecaju na ponašanje ljudi. Ako pripadate kulturi koja promiče kolektivističko društvo, vaše će ponašanje promicati dobrobit grupe čak i nauštrb osobne želje. Ako nije, ponašanje će pokazati individualne preferencije bez obzira na dobrobit ili sklonosti drugih.

4. Socijalna podrška. Što je kolektivizam?

U kolektivističkoj kulturi ljudi traže skrivenu društvenu podršku. Trude se provoditi vrijeme s ljudima koje smatraju podrškom, iako nisu dio njihove uže grupe ili obitelji. Postoji razlog za ovakvo ponašanje. U trenucima stresa ili stresa, ljudi nerado razgovaraju o problemima s voljenim osobama jer ih ne žele povrijediti, ali i jer se boje negativnih posljedica na odnos.

5. Socijalna anksioznost

U kolektivističkoj kulturi ljudi su spremni prihvatiti ponašanje koje doživljavaju kao društveno suzdržano ili rezervirano. Oni doživljavaju ozbiljnu socijalnu anksioznost, a to proizlazi iz njihove tendencije da ugode drugima, a ne sebi.

Zaključak. Što je kolektivizam?

Razumijevanje kolektivističke kulture može pomoći u razumijevanju zašto su neki ljudi sretni u gomili i zašto neki ne mogu prilagoditi svoje ponašanje ponašanju grupe. Sve se radi o pravima, interesima i preferencijama kolektivne skupine i nema nikakve veze s individualnim sklonostima.

PITANJA. Kolektivizam.

1. Što je kolektivizam?

Kolektivizam je kulturna vrijednost koja stavlja važnost grupe iznad interesa pojedinca. U takvim kulturama ljudi imaju tendenciju stavljati interese obitelji, zajednice ili organizacije iznad vlastitih.

2. Kako se kolektivizam razlikuje od individualizma?

Kolektivističke kulture stavljaju naglasak na kolektivnu akciju, uzajamnu podršku i grupni sklad. Nasuprot tome, individualističke kulture veću važnost pridaju osobnom postignuću, neovisnosti i individualnoj odgovornosti.

3. Koje se zemlje smatraju kolektivističkim?

Kolektivističke kulture često se nalaze u zemljama istočne Azije (Kina, Japan, Južna Koreja), nekim zemljama Latinske Amerike (Meksiko, Kolumbija), kao iu Africi i na Bliskom istoku.

4. Koje su prednosti kolektivizma?

  • Podrška i sigurnost: Članovi grupe mogu računati na pomoć i podršku teška vremena.
  • Društveni sklad: Kolektivizam promiče uspostavljanje jakih društvenih veza i harmonije unutar grupe.
  • Zajednički napori: Zajednički napori grupe mogu dovesti do učinkovitijeg postizanja ciljeva.

5. Koji su nedostaci kolektivizma?

  • Gubitak individualnosti: Pojedinci mogu potisnuti vlastite želje i ambicije za dobrobit grupe.
  • Društveni pritisak: Visoka očekivanja i zahtjevi grupe mogu izazvati stres i napetost.
  • Otpor promjenama: Kolektivističke grupe mogu biti manje fleksibilne i otporne na inovacije jer promjena može poremetiti grupni sklad.

6. Kako kolektivizam utječe na radne odnose?

U kolektivističkim kulturama radni odnosi često se grade na povjerenju i međusobnoj podršci. Odluke se donose kolektivno, a uspjeh grupe smatra se važnijim od pojedinačnih postignuća. To se može manifestirati u sklonosti timskom radu i kolektivnom donošenju odluka.

7. Kako se kolektivizam odražava na obiteljske odnose?

Obitelj ima središnju ulogu u kolektivističkim kulturama. Članovi obitelji često žive zajedno ili blizu jedni drugih, donose zajedničke odluke i pružaju jedni drugima značajnu podršku. Poštivanje starijih i odgovornost prema mlađima također su važni aspekti obiteljskih odnosa.

8. Kako kolektivizam utječe na roditeljstvo?

Djeca u kolektivističkim kulturama uče se cijeniti kolektivne interese, poštivati ​​starije i surađivati ​​s drugima. Odgoj je često usmjeren na razvijanje osjećaja odgovornosti prema obitelji i društvu.

9. Kako se kolektivizam očituje u obrazovanju?

U kolektivističkim kulturama obrazovanje često naglašava timski rad i suradnju. Učitelji i učenici rade zajedno na postizanju zajedničkih ciljeva, a uspjeh razreda ili grupe smatra se važnijim od uspjeha pojedinog učenika.

10. Koji se izazovi mogu pojaviti kada kolektivističke i individualističke kulture budu u interakciji?

Interakcija između predstavnika kolektivističkih i individualističkih kultura može dovesti do nesporazuma i sukoba. Na primjer, kolektivisti mogu percipirati individualiste kao sebične, dok individualisti mogu percipirati kolektiviste kao pretjerano ovisne o grupi. Razumijevanje i poštivanje kulturnih razlika važno je za uspješnu interakciju.