Kolektivizam. Što je to i njegov učinak na ponašanje

Kolektivizam je sociokulturno i političko načelo koje razlikuje grupu, kolektiv ili društvo kao temeljnu jedinicu društvene organizacije. Ističe važnost interesa kolektiva nad interesima pojedinaca. U kontekstu kolektivizma, prednost se daje grupnim ciljevima, dobrobiti zajednice i suradnji nad individualnom slobodom i postignućem.

Odnosi se na kulturu, društvo ili ekonomiju koja cijeni grupu i gdje je sklonost više povezana s grupom nego s pojedinačnim interesima. Pojam kolektivizam označava grupnu lojalnost i identitet. On vjeruje da individualne potrebe i interesi blijede u usporedbi s grupnim ciljevima i zajedničkim odlučivanjem.

U ekonomiji, kolektivizam stavlja fokus na sustav u kojem su grupe, država ili vlada, zadužene za raspodjelu dobara i usluga. Sredstva za proizvodnju u ovom ekonomskom sustavu su u vlasništvu grupe, a ne pojedinaca. Jedan od upečatljivih primjera kolektivističkog ekonomskog sustava je socijalističko gospodarstvo, u kojem su sredstva za proizvodnju u kolektivnom vlasništvu ili radna snaga, odnosno države. Njihov teret nije stvaranje profita za individualni rast, već služenje interesima društva u cjelini. U politici možete vidjeti pozivanje na kolektivizam u sustavu u kojem teret odgovornosti leži na predstavničkoj demokraciji. Građani glasaju za vođu, a nakon prebrojavanja očekuje se da svi prihvate onoga s najviše glasova, čak i ako oni nisu bili vaš prvotni preferirani izbor. Govorimo o kolektivnom izboru, a ne o osobnim vezanostima. S točke gledišta Kultura, kolektivistička kultura znači stavljanje tereta obitelji i društva na pojedince. Daje prednost zajedničkim vrijednostima i ciljevima u odnosu na individualističke sklonosti.

 

Značajke kolektivističke kulture. Što je kolektivizam?

Teorija koja stoji iza kolektivističke kulture odnosi se na uklapanje u grupu, ponašanje na način koji potiče grupnu solidarnost, odnose s drugim članovima grupe, međusobnu povezanost između različitih ljudi u grupi i pronalaženje identiteta kroz pripadnost grupi. Zemlje koje podržavaju kolektivističke kulture su Indija, Kina, Japan, Indonezija, Brazil, Koreja itd.

Ključne značajke kolektivizma uključuju:

1. Orijentacija prema zajednici: U kolektivističkim društvima naglasak je na djelovanju u interesu grupe ili zajednice, za razliku od individualnih interesa.
2. Jaka struktura: Organizacije i društvene strukture u kolektivističkim sustavima u pravilu su podređene interesima kolektiva. To može biti u obliku jake državne regulacije, društvene kontrole ili društvenih normi koje se fokusiraju na kolektivne vrijednosti.
3. Briga za društvo: Kolektivizam podrazumijeva odgovornost za dobrobit društva u cjelini. To može uključivati ​​brigu o siromašnima, podršku obrazovanju i zdravstvenoj skrbi te druge javne i socijalne programe.
4. Obiteljske i društvene veze: Obitelj i zajednica igraju važnu ulogu u kolektivističkim društvima. Ljudi mogu osjećati snažnu povezanost s obitelji, prijateljima i zajednicom te ih smatrati podrškom i dijelom svog identiteta.
5. Nedostatak jake konkurencije: U kolektivističkim društvima natjecanje između pojedinaca može biti manje izraženo nego u individualističkim društvima. Umjesto toga, naglasak je na suradnji i međusobnoj pomoći.
6. Grupna rješenja: Odluke se mogu donositi kao grupa, a važno je pridržavanje društvenih normi i očekivanja.

Kolektivizam i individualizam predstavljaju dva suprotna pola u spektru društvenih i kulturnih vrijednosti. Neke zemlje i kulture mogu biti više kolektivističke, dok su druge više individualističke.

Utjecaj kolektivizma na ponašanje. Što je kolektivizam?

Dokazano je da kulturološke razlike utječu na mnoge aspekte ljudskog ponašanja, izravno i neizravno. Neki od najvažnijih opisani su u nastavku:

1. Odnosi. Što je kolektivizam?

Smatra se da je kolektivistička kultura povezana s niskom razinom mobilnosti u odnosima. Izraz "relacijska mobilnost" koristi se za opisivanje broja prilika i šansi koje osoba koja pripada društvu ima da uspostavi održiv odnos s nekim po svom izboru i preferencijama. Niska pokretljivost u vezi pokazuje da je veza dugotrajna, jaka i stabilna. Oblikuje ih nekoliko čimbenika, kao što su demografija i obitelj, a ne osobni izbor. Činjenica je da postaje teško formirati i razvijati odnose, osobito s novim ljudima u kolektivističkoj kulturi. To je zato što su šanse za upoznavanje ljudi mnogo manje, a stranci često ostaju stranci u kulturi.

U kolektivističkoj kulturi ljudi preuzimaju odgovornost za održavanje skladnih odnosa u kojima je povezanost snažna i intimna.

2. Samopoimanje. Što je kolektivizam?

Samopoimanje je percepcija pojedinca o njegovim jedinstvenim sposobnostima, karakteristikama i ponašanju. Kultura ima izravan utjecaj na ponašanje osobe kao i na njeno samopoštovanje. U kolektivističkoj kulturi, ponašanje pojedinca pristrano je prema dobrobiti obitelji, grupe ili zajednice, a pojedinac će sebe opisati kao dobrog prijatelja, brata, sina i ljudskog bića. Da se radi o individualističkoj kulturi, njegova bi percepcija bila sasvim drugačija. Zatim bi opisao sebe pojedinačno kao da sam ja pametna osoba; Ja sam odličan sportaš itd.

3. Sukladnost

Pojam konformizam odnosi se na promjenu ljudskog ponašanja kako bi se uklopio s nekim ili skupinom. Ponekad to uključuje slaganje s većinom grupe tako da svi vjeruju da se ponašate normalno jer je to očekivani obrazac ponašanja. Kulturološke razlike igraju važnu ulogu u utjecaju na ponašanje ljudi. Ako pripadate kulturi koja promiče kolektivističko društvo, vaše će ponašanje promicati dobrobit grupe čak i nauštrb osobne želje. Ako nije, ponašanje će pokazati individualne preferencije bez obzira na dobrobit ili sklonosti drugih.

4. Socijalna podrška. Što je kolektivizam?

U kolektivističkoj kulturi ljudi traže skrivenu društvenu podršku. Trude se provoditi vrijeme s ljudima koje smatraju podrškom, iako nisu dio njihove uže grupe ili obitelji. Postoji razlog za ovakvo ponašanje. U trenucima stresa ili stresa, ljudi nerado razgovaraju o problemima s voljenim osobama jer ih ne žele povrijediti, ali i jer se boje negativnih posljedica na odnos.

5. Socijalna anksioznost

U kolektivističkoj kulturi ljudi su spremni prihvatiti ponašanje koje doživljavaju kao društveno suzdržano ili rezervirano. Oni doživljavaju ozbiljnu socijalnu anksioznost, a to proizlazi iz njihove tendencije da ugode drugima, a ne sebi.

Zaključak. Što je kolektivizam?

Razumijevanje kolektivističke kulture može pomoći u razumijevanju zašto su neki ljudi sretni u gomili i zašto neki ne mogu prilagoditi svoje ponašanje ponašanju grupe. Sve se radi o pravima, interesima i preferencijama kolektivne skupine i nema nikakve veze s individualnim sklonostima.