Bjekstvo kapitala je proces kojim investitori i kompanije povlače svoja sredstva iz jedne zemlje i prenose ih u drugu zemlju kako bi zaštitili svoju imovinu od nepovoljnih ekonomskih, političkih ili finansijskih uslova.

Sve u svemu, ovo je aluzija na ekonomski koncept koji je prikazan kao ogroman odliv kapitala ili monetarnih resursa iz zemlje. To se može dogoditi iz raznih razloga, kao što su finansijska ili politička vanredna situacija, nametanje kontrole kapitala, devalvacija valute ili makroekonomski događaji koji uzrokuju ogromne negativne promjene u raspoloženju investitora.

Šta je bijeg kapitala?

Definicija: Bjekstvo kapitala definira se kao pojam u ekonomiji u kojem dolazi do velikog odliva kapitala, imovine ili investicija iz neke zemlje uslijed određenih ekonomskih i političkih padova, što uzrokuje negativne ekonomske posljedice. Ovo se dešava kada kapital, investicije i imovina napuste zemlju kako bi pronašli bolje mogućnosti i sigurnost u drugim zemljama.

Postoji mnogo razloga za bijeg kapitala, ali glavni su zbog vladinog posredovanja, kao što su kontrola novca, politički nemiri ili snažne finansijske strategije. Ako se takav brzi bijeg kapitala nastavi dugoročno, to bi moglo uskratiti zemlju novca koji joj je potreban za finansijski razvoj.

Država može prepoznati odlive kapitala kada je ukupni nivo imovine i novca negativan. Na primjer, zemlja može dobiti 3 triliona dolara od investitora, ali ako neki drugi investitori likvidiraju više od 3,5 biliona dolara, zemlja će doživjeti odljev kapitala.

Razumijevanje bijega kapitala

Ovaj izraz se koristi za neočekivano povlačenje kapitala iz zemalja, kao i iz određenih regiona ili gradova unutar zemlje.

Važno je istaći da do bijega kapitala može doći zbog povlačenja kako domaćeg tako i stranog kapitala. Njegovo postojanje može biti kratko ili trajati godinama. To dovodi do nekoliko štetnih posljedica za pogođenu zemlju. Čak i siromašnije zemlje doživljavaju njegove loše posljedice više od drugih jer nedostatak kapitala otežava njihov razvoj.

Jednostavno rečeno, bijeg kapitala može se shvatiti kao masovna migracija ili veliki odliv sredstava i kapitala iz zemlje. Ovo se dešava zbog okolnosti kao što su preovlađujući politički ili finansijski problemi, devalvacija valute ili teret kontrole kapitala.

Vrste bijega kapitala

1. Pravni

Ima oblik repatrijacije uloženog kapitala i uglavnom ga sprovode strani investitori. U ovoj situaciji, odliv kapitala mora biti pravilno evidentiran u skladu sa standardima računovodstvo u skladu sa zakonima zemlje.

2. Ilegalno

Ilegalni bijeg kapitala se dešava u vidu Federalne poreske službe, tj. nedozvoljeni finansijski tokovi. Takvi finansijski tokovi nestaju iz računovodstva unutar zemlje i ne vraćaju se u zemlju. Nezakonito bijeg kapitala uglavnom se povezuje sa zemljama koje imaju strogu politiku kontrole kapitala.

Razlozi za bijeg kapitala

Neki od značajnih razloga za pojavu bijega kapitala su:

1. Politička ranjivost. Beg kapitala

Razlog odliva kapitala često su različita politička pitanja. Na primjer, politička previranja mogu dovesti investitore u sumnju u pogledu budućih izgleda zemlje. Osim toga, kada vlada planira nacionalizaciju, to može biti ključni faktor u bijegu kapitala. Monetarna ili vojna agresija na drugu zemlju može dovesti do sankcija drugih zemalja, što će također uzrokovati bijeg kapitala.

2. Ekonomski

Finansijski razlozi također mogu pokrenuti ili izazvati bijeg kapitala. Ti razlozi uključuju veće poreze ili niže kamate. Jedan od takvih razloga može biti i masovna migracija bogatih ljudi i njihovog privatnog kapitala ili privatnih fondova.

Neki drugi makroekonomski faktori kao što su fluktuacije deviznog kursa takođe mogu biti jedan od razloga za to. Osim toga, devalvacija nacionalne valute takođe može smanjiti povjerenje investitora, prisiljavajući ih da povuku kapital iz zemlje. Promjena preferencija investitora jedan je od uobičajenih razloga zašto se zemlje u razvoju suočavaju s odlivom kapitala.

3. Veći porezi. Beg kapitala

Ako neka država poveća poreze, to znači da prihodi svih u zemlji padaju. Ogromno povećanje poreza, poput 20%, ukazuje na buduće krize sa kojima bi se zemlja mogla suočiti. Takve situacije uzrokuju velike odlive i stoga će obeshrabriti unutrašnja ulaganja investitora.

4. Manipulacija valutama

Neki drugi faktori kao što je valutna kriza, kao što je manipulacija valutom odabirom značajnog nivoa novčane mase, mogu dovesti do hiperinflacije. Ovo će takođe devalvirati valutu u odnosu na druge.

5. Ekonomski pokazatelji

Investitori vole da idu u zemlje koje rastu eksponencijalno. Takve zemlje nude povoljan profitni potencijal. To je razlog zašto kada zemlja doživi negativan ili spor ekonomski rast, njen kapital teče u rastuću i pozitivnu ekonomiju.

Posljedice bijega kapitala

Neke od posljedica bijega kapitala

  1. Negativan ekonomski uticaj
  2. Niska investicija
  3. Oslabljena valuta
  4. Pad poreskih prihoda
  5. Državni dug itd.

Primjeri bijega kapitala

Situacije bijega kapitala mogu se vidjeti na raznim primjerima širom svijeta. Pogledajmo neke od takvih primjera −

1. Azijska kriza

Azijska finansijska kriza iz 1997. jedan je od popularnih primjera bijega kapitala. U to vrijeme mnoge azijske zemlje morale su se suočiti s teškom finansijskom krizom zbog pada deviznih kurseva. Ove zemlje nisu imale devizne rezerve, posebno američki dolar.

To je otežavalo život zemljama koje su zavisile od vezivanja za američku valutu. To je uzrokovalo pad akcija, pad kursa i bijeg kapitala. Još jedan primjer bijega kapitala dogodio se krajem 1997. i 1998. godine, kada su Koreja, Indonezija, Malezija, Tajland i Filipini doživjele neto odliv kapitala od više od 80 milijardi dolara, što je pogoršalo jedan od najgorih ekonomskih padova u regionu.

2. Francuski porez na bogatstvo. Beg kapitala

Francuska vlada je 1989. godine uvela porez na bogatstvo koji se kreće od 0,5 do 1,5 posto. Ovaj porez se plaćao na bogatstvo veće od 800 eura. Uveden je radi povećanja poreskih prihoda i smanjenja nejednakosti.

Iako je ovo povećalo poreske prihode, utaja poreza značila je da su ukupni prihodi bili 28% manji, sugeriše ekonomista Eric Pichet. U svojoj recenziji, on je takođe primetio da je ovaj porez na bogatstvo izazvao odliv kapitala od oko 200 milijardi evra između 1989. i 2007. godine.

3. Ruska finansijska kriza

Rusija je napala Ukrajinu i anektirala Krim 2014. Rezultat je bio niz sankcija koje je uveo Zapad i koje su Rusiju koštale milijarde. Ova vrsta ekonomske ranjivosti i političkog rizika doveli su do toga da su investitori pobjegli iz zemlje, izgubivši 150 milijardi dolara u bijegu kapitala.

Istovremeno je došlo do gigantskog pada cijena nafte, koja je izgubila oko 50% na vrijednosti. Svi znamo da je Rusija suštinski ovisna o nafti, zbog čega su njeni prihodi porasli zajedno sa ekonomijom koja se smanjila za oko 2015% u 3. 2022. Rusija je započela rat protiv Ukrajine, vidjećemo posljedice. ODJEBITE RUSIJA IZ UKRAJINE!!!!!

4. Grčka finansijska kriza

Grčka je pretrpjela finansijsku krizu 2012. godine, a bijeg kapitala je nastavljen do 2015. godine, kada je dostigao rekordne nivoe. Što se poredi sa 33% ukupne ekonomije. Zbog toga, preduzeća kao i vlade nisu bili u mogućnosti da dobiju kredit.

Kako spriječiti bijeg kapitala

Zbog ozbiljnih negativnih posljedica bijega kapitala, kreatori politike razvijaju efikasne politike i sisteme za sprječavanje ili sprječavanje bijega kapitala. Jedna takva metoda je korištenje politike kontrole kapitala.

Kako bi spriječile legalan i ilegalni odljev kapitala, vlade i kreatori politike moraju razviti pouzdaniji metod. To može uključivati ​​temelje dobro funkcionirajućeg političkog, pravnog i pravosudnog sistema koji može garantirati političku stabilnost.

Osim toga, javni organ ili vlada moraju poduzeti mjere za smanjenje korupcije, koja obično doprinosi nezakonitom bijegu kapitala.

Pojava bijega kapitala uzrokuje nestanak bogatstva iz zemlje. Obično je praćen naglim padom kursa pogođene zemlje. Ovaj pad je posebno štetan kada je kapital vezan za pojedince u pogođenoj zemlji, na osnovu toga što ne samo da su stanovnici sada zabrinuti zbog ekonomskih gubitaka i devalvacije svoje valute, već je i njihova imovina izgubila veliki dio svoje finansijske vrijednosti.

Crna ekonomija – definicija, vrste i primjeri
Slijepo povjerenje - definicija, vrste i primjeri

FAQ. Beg kapitala.

  1. Šta je bijeg kapitala?

    • Bjekstvo kapitala je situacija u kojoj investitori masovno povlače svoja ulaganja iz određene imovine ili regije zbog straha od ekonomskih ili političkih rizika.

  2. Koji razlozi mogu dovesti do bijega kapitala?

    • Razlozi mogu biti politička nestabilnost, ekonomska recesija, valutna kriza, promjene u zakonodavstvu, visoka inflacija, finansijski problemi kompanija i drugi rizici.

  3. Kako bijeg kapitala utiče na finansijska tržišta?

    • Bjekstvo kapitala može uzrokovati oštar pad cijena imovine, porast kamatnih stopa, depresijaciju valuta i povećanu finansijsku volatilnost.

  4. Kako organizacije i vlade mogu spriječiti bijeg kapitala?

    • Sprečavanje bijega kapitala može uključivati ​​mjere za poboljšanje investicione klime, stabilizaciju ekonomije, jačanje finansijskog sistema i sprovođenje reformi i mjera za smanjenje rizika.

  5. Koje su posljedice bijega kapitala po privredu?

    • Posljedice bi mogle biti pogoršanje ekonomske situacije, pad investicija i radnih mjesta, pogoršanje finansijskog položaja kompanija i ukupno usporavanje privrednog rasta.

  6. Koji se alati koriste za mjerenje bijega kapitala?

    • Alati mogu uključivati ​​analizu deviznih rezervi, tokova kapitala, statistiku ulaganja i procjene finansijskog i ekonomskog rizika.

  7. Kako investitori mogu zaštititi svoju imovinu od bijega kapitala?

    • Investitori mogu diversifikovati svoj portfelj, pratiti makroekonomska i politička kretanja, razmatrati stabilnu imovinu i koristiti finansijske instrumente za zaštitu.

Bjekstvo kapitala može biti složena pojava sa ozbiljnim posljedicama, a njena analiza zahtijeva pažnju na različite faktore, uključujući političku stabilnost, ekonomske uslove i mjere prevencije.