Politička organizacija je grupa ljudi sa zajedničkim političkim ciljevima, idejama ili uvjerenjima koji rade zajedno kako bi postigli određene političke ciljeve ili skrenuli pažnju na određene probleme ili pitanja. Političke organizacije mogu biti različite prirode i namjene: od stranaka i pokreta do nevladinih organizacija, lobističkih grupa, aktivističkih zajednica, sindikata i drugih. Oni igraju važnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja, donošenju odluka i utjecanju na političke procese.

Šta je politička organizacija?

Politička organizacija uključuje političke stranke, društvene pokrete, organizacije civilnog društva, grupe za ljudska prava i nevladine organizacije. Pojam može značiti udruženje, odbor ili stranku. Uključeni su u brojne političke aktivnosti, kao što su oglašavanje kampanja, organiziranje zajednice, lobiranje itd.

Politička organizacija se smatra formalnim entitetom koji uključuje beskrajnu birokratiju i učešće na mnogim sastancima. Vjeruje u mobilizaciju, brigu i inspiraciju ljudi za postizanje ciljeva svoje organizacije.

Politička organizacija može biti ili labavo strukturirana ili kruto organizirana, ovisno o svrsi njenog stvaranja. Neki od njih mogu biti otvoreni, neki zatvoreni, neki su direktno povezani sa parlamentarnom politikom, dok drugi nisu.

Politička organizacija se takođe odnosi na grupu ljudi koji rade zajedno u okviru formalne strukture da vrše ili traže moć u javnim ili državnim poslovima. Radi se o vjerovanju u grupnu dinamiku i angažmanu u izvrsnoj fasilitaciji. Ove organizacije sa članstvom su samoupravne i dobrovoljne.

Političke organizacije imaju i fundamentalne sličnosti i probleme; na primjer, potreba da se građani angažuju i izbore za njihove zahtjeve. Oni nastoje direktno ili indirektno oblikovati javno mnijenje i politiku.

Vrste političkih organizacija

U nastavku su opisane mnoge vrste političkih organizacija.

1. Političke stranke

Politička stranka je jedna od najčešćih i najpopularnijih vrsta političkih organizacija. To je organizirana grupa čiji članovi dijele slične ideologije i političke stavove.

Oni predlažu kandidate za izbore kako bi mogli pobijediti, biti izabrani i implementirati navedeni dnevni red svoje stranke. Političku stranku vodi lider kojeg biraju članovi te političke organizacije. Obično je uticajan član koji može voditi i predstavljati stranku sa fronta. Drugi važni članovi ove političke organizacije su partijski sekretari, koji su zaduženi za vođenje dnevnih evidencija o partijskim sastancima.

Blagajnik stranke, koji je zadužen za plaćanje članarina i rješavanje finansijskih pitanja partijskog rada, i predsjednik stranke, koji je odgovoran za razvoj strategije za zadržavanje i regrutovanje članova stranke.

Postoje i druge vitalne pozicije u političkoj stranci koje doprinose njenoj većoj moći i snazi.

Neke od uobičajenih vrsta političkih partija su:

1. Demokratski višestranački sistemi. Politička organizacija

Demokratski višestranački sistem je vrsta političke organizacije koja je uobičajena u brojnim zemljama kao što su Indija, Njemačka, Južna Afrika, Italija, Bangladeš, Kanada itd.

U ovim zemljama ne postoje ograničenja u pogledu broja stranaka ili organizacija koje se mogu stvarati i istovremeno raditi. Mora biti više od dva, ali ne postoji gornja granica. Obični ljudi mogu slobodno učestvovati u političkim aktivnostima, kao iu ovom procesu, osnivanjem svojih partija i učestvovanjem na izborima.

2. Dvopartijski sistemi 

Dvopartijski sistem je vrsta političke organizacije koja je uobičajena u brojnim zemljama kao što su SAD, Velika Britanija, Nepal i Australija. Način na koji ove političke organizacije funkcionišu veoma je sličan načinu na koji funkcioniše demokratski višestranački sistem, gde imaju lidera stranke koji je predstavnik.

Razlika je u tome što će svaka osoba koja se želi pridružiti ili biti član stranke imati samo dvije opcije za izbor, umjesto više stranaka. U zemljama sa dvopartijskim sistemom, obje stranke se bore na općim izborima da održe vlast.

Ko dobije najviše glasova pobjeđuje na izborima i formira vlastitu vladu.

3. Jednopartijska diktatura. Politička organizacija

Jednopartijski sistem je vrsta političke organizacije koja je rasprostranjena u nekim zemljama kao što su Vijetnam, Sjeverna Koreja, Kuba, Kina, itd. U ovom sistemu, obične mase obično nemaju nikakve demokratske privilegije.

Jedina postojeća politička organizacija ima svu moć. On formira vladu i donosi pravila i propise u skladu sa svojim planom koji će se poštovati u toj zemlji. Obične mase nemaju pravo glasa u političkim stvarima ili bilo kakvoj politici, čak i ako ih ne odobravaju.

2. Sindikati. Politička organizacija

Jedan od najčešćih tipova političkih organizacija su sindikati, koji su poznati i kao radnički sindikati. Stvoren je da promoviše i štiti interese radna snaga u fabrikama ili radnoj snazi ​​u organizaciji.

Sindikat ima vitalnu ulogu. Pregovara sa poslodavcima i menadžmentom u ime radnika, osigurava da se radnicima nude razumne plate, osigurava da se ne otpuštaju bez valjanog razloga, osigurava da dobiju otpremnine kada ih otpuste i organizira generalne štrajkove kada je to potrebno.

Sindikat se malo razlikuje od političke stranke po tome što ne učestvuje direktno na izborima. Često se zalažu za stranke, pa čak i političare koji ih podržavaju u njihovim nastojanjima.

3. Partijske koalicije.

Koalicione stranke su uobičajen tip političke organizacije u demokratiji. Kao što samo ime govori, formiraju ga dvije ili više političkih stranaka koje zajedno djeluju u parlamentu.

U većini slučajeva stranačke koalicije se formiraju nakon izbora, ali u nekim slučajevima dvije ili više stranaka postižu konsenzus prije izbora i formiraju stranačku koaliciju.

Općenito se vjeruje da kada nijedna stranka ne dobije jasnu većinu na izborima, pokušavaju napraviti koaliciju s jednom ili više stranaka kako bi dobili većinu koju žele, jer će im to pomoći u formiranju vlade.

Kada se koalicija formira prije izbora, to se smatra važećim sporazumom između stranaka da zajednički ili nezavisno predlažu kandidate kroz specifičnu dodjelu mjesta. Partijska koalicija je stvorena da slijedi zajednički plan.

4. Nevladina organizacija

To je vrsta političke organizacije koja je slobodna od bilo kakvog uplitanja vlasti i često djeluje na međunarodnom, nacionalnom, regionalnom i lokalnom nivou. Nevladine organizacije ili NVO su podgrupe koje stvaraju građani.

Također uključuje udruženja i klubove koji nude usluge svojim članovima, ali i drugima. Kao što samo ime govori, ove političke organizacije su neprofitne prirode i djeluju u nekoliko oblasti kao što su društvene nauke i humanitarni rad.

Njihov rad uključuje praćenje politika, borbu za ljudska prava, razvoj, obrazovanje i zdravstvo, podsticanje političkog učešća, iznošenje zabrinutosti građana vladi i zalaganje za reforme koje su potrebne u društvu.

NVO su svojim korisnim radom stekle povjerenje običnih masa.

5. Grupe za zastupanje. Politička organizacija

Ovo je vrsta političke organizacije koja koristi propagandu da utiče na javno mnjenje i srodne politike. Ona pokušava da utiče na vladu, ali nema takozvanu moć u vladi.

Grupe za zastupanje igraju važnu ulogu u razvoju društvenih i političkih sistema u zemlji. Njihov plan djelovanja zasniva se na komercijalnim, moralnim, vjerskim i političkim stavovima.

ankete, promocije, medijske kampanje, lobiranje i politički brifinzi samo su neke od metoda koje koriste zagovaračke grupe za postizanje svojih ciljeva u društvu. Neke grupe imaju ograničene resurse i stoga nemaju veliki uticaj.

Međutim, neki od njih imaju podršku uticajnih poslovnih krugova, ali i političkih partija i mogu imati snažan uticaj na politički proces. Neke grupe za ljudska prava postale su veoma uticajne i razvile se u važne političke i društvene institucije.

Prednosti

Prednosti političke organizacije mogu biti različite i zavise od njenih ciljeva, obima i efikasnosti. Evo nekoliko glavnih prednosti:

  • Povećan uticaj: Političke organizacije obično okupljaju ljude sa zajedničkim uvjerenjima i ciljevima, što im omogućava da povećaju svoj utjecaj na politički proces i javne odluke.
  • Mobilizacija resursa: Organizacije mogu mobilizirati različite resurse, uključujući finansijske, ljudske, informativne i društvene, kako bi ostvarile svoje ciljeve.
  • Podrška javnim interesima: Političke organizacije mogu djelovati u ime određenih društvenih grupa ili interesa, štiteći njihova prava, zastupajući svoje interese pred političkim vlastima.
  • Formiranje političkog dijaloga: Organizacije promovišu politički dijalog i raspravu o javnim pitanjima, što doprinosi razvoju demokratskih institucija i procesa.
  • Edukacija i mobilizacija javnog mnijenja: Političke organizacije mogu igrati važnu ulogu u oblikovanju i mobilizaciji javnog mnijenja o važnim pitanjima, privlačeći pažnju javnosti na određena pitanja.
  • Podrška kandidatima i strankama: Organizacije mogu podržati političke kandidate i stranke pružanjem finansijske i organizacione podrške, kao i učešćem u predizbornim kampanjama.
  • Umrežavanje i konekcije: Učešće u političkoj organizaciji omogućava ljudima da se povezuju i grade mreže, što može biti od koristi za njihovu karijeru i lični rast.

Nedostaci. Politička organizacija

Nedostaci političkog organizovanja su sljedeći.

  • Polarizacija društva: Političke organizacije mogu doprinijeti povećanju političke polarizacije i konfrontacije u društvu stvaranjem opozicije između različitih političkih grupa.
  • Korupcija i uticaj novca: Neke političke organizacije mogu biti podložne korupciji ili uticaju velikih finansijskih interesa, što može poremetiti političke procese i odluke.
  • Ignorišući interese manjina: Političke organizacije se mogu fokusirati na interese velikih društvenih grupa i zanemariti interese i potrebe manjina ili manjinskih grupa.
  • Manipulacija informacijama: Neke političke organizacije mogu koristiti manipulaciju informacijama, dezinformacije i falsifikat za postizanje svojih ciljeva, što može dovesti do gubitka povjerenja javnosti.
  • Ograničenje demokratije: Neke političke organizacije mogu pokušati da ograniče demokratska prava i slobode suzbijanjem opozicije i konkurencije i traženjem monopola na političku moć.
  • Profesionalna politička elita: Političke organizacije mogu doprinijeti formiranju profesionalne političke elite, odvojene od stvarnih problema običnih građana i zabrinute samo za svoje interese.
  • Institucionalna degradacija: Neke političke organizacije mogu dovesti do degradacije političkih institucija i procesa, što može dovesti do nepovjerenja i dezintegracije.

zaključak

Političke organizacije dijele zajedničku viziju svoje zajednice. Sastaju se u redovnim intervalima i stvaraju platforme koje će uspješno predstavljati njihove vrijednosti, misiju i ciljeve.

Tako smo shvatili da politička organizacija znači davanje kredibiliteta i forme politici. To ne uključuje sjedenje i čekanje da se promjena dogodi, već istinsko uključenje u proces i koordinaciju zahtjeva i strategija za postizanje stvarne promjene.

FAQ . Politička organizacija.

  1. Šta je politička organizacija?

    • Politička organizacija je grupa ljudi sa zajedničkim političkim ciljevima, idejama ili uvjerenjima koji rade zajedno kako bi postigli određene političke ciljeve ili skrenuli pažnju na određene probleme ili pitanja.

  2. Koje vrste političkih organizacija postoje?

    • Političke organizacije mogu biti različite prirode i namjene: od političkih partija i pokreta do nevladinih organizacija, lobističkih grupa, aktivističkih zajednica, sindikata i drugih.

  3. Kakvu ulogu imaju političke organizacije u društvu?

    • Političke organizacije imaju važnu ulogu u oblikovanju javnog mnijenja, učešću u političkom procesu, zalaganju za interese građana, organizovanju društvenih pokreta i kampanja, te utjecanju na političke odluke.

  4. Koje ciljeve ostvaruju političke organizacije?

    • Ciljevi političkih organizacija mogu varirati i zavisiti od njihove misije, uvjerenja i prioriteta. To može biti, na primjer, zaštita prava i sloboda građana, promocija određenih ideologija, učešće na izborima, reforma zakonodavstva i još mnogo toga.

  5. Koje prednosti imaju političke organizacije?

    • Prednosti političkih organizacija mogu uključivati ​​povećanje uticaja na politički proces, mobilizaciju resursa, podršku javnih interesa, oblikovanje političkog dijaloga i izgradnju mreža.

  6. Koji su nedostaci političkih organizacija?

    • Nedostaci mogu uključivati ​​rizik polarizacije društva, korupciju, ograničenja demokratije, manipulaciju informacijama, zanemarivanje interesa manjina i degradaciju političkih institucija.

Milenijalci u radnoj snazi: ko su oni i kako ih privući?

ABC