Kolektivizam. Šta je to i kako utiče na ponašanje

Kolektivizam je sociokulturni i politički princip koji izdvaja grupu, kolektiv ili društvo kao osnovnu jedinicu društvene organizacije. Ističe važnost interesa kolektiva u odnosu na interese pojedinaca. U kontekstu kolektivizma, prioritet se daje grupnim ciljevima, dobrobiti zajednice i saradnji u odnosu na slobodu pojedinca i postignuća.

Odnosi se na kulturu, društvo ili ekonomiju koja cijeni grupu i gdje je sklonost više povezana s grupom nego s individualnim interesima. Termin kolektivizam označava grupnu lojalnost i identitet. Smatra da individualne potrebe i interesi blijede u odnosu na grupne ciljeve i zadatke i zajedničko donošenje odluka.

U ekonomiji, kolektivizam stavlja fokus na sistem u kojem su grupe, država ili vlada, zadužene za distribuciju dobara i usluga. Sredstva za proizvodnju u ovom ekonomskom sistemu su u vlasništvu grupe, a ne pojedinaca. Jedan od upečatljivih primjera kolektivističkog ekonomskog sistema je socijalistička ekonomija, u kojoj su sredstva za proizvodnju u zajedničkom vlasništvu ili radna snaga, ili države. Njihov teret nije stvaranje profita za individualni rast, već služenje interesima društva u cjelini. U politici možete vidjeti referencu na kolektivizam u sistemu u kojem odgovornost leži na predstavničkoj demokratiji. Građani glasaju za lidera, a nakon što se prebroji, očekuje se da svi prihvate onog sa najviše glasova, čak i ako to nije bio vaš prvobitni preferirani izbor. Govorimo o kolektivnom izboru, a ne o ličnim vezanostima. WITH gledišta kulture, kolektivistička kultura znači stavljanje tereta porodice i društva na pojedince. Ona daje prednost zajedničkim vrijednostima i ciljevima u odnosu na individualističke preferencije.

 

Osobine kolektivističke kulture. Šta je kolektivizam?

Teorija koja stoji iza kolektivističke kulture je o uklapanju u grupu, ponašanju na način koji podstiče grupnu solidarnost, odnose s drugim članovima grupe, međusobnu povezanost između različitih ljudi u grupi i pronalaženje identiteta tako što ćete biti dio grupe. Zemlje koje podržavaju kolektivističke kulture su Indija, Kina, Japan, Indonezija, Brazil, Koreja, itd.

Ključne karakteristike kolektivizma uključuju:

1. Orijentacija zajednice: U kolektivističkim društvima, naglasak je na djelovanju u interesu grupe ili zajednice, za razliku od individualnih interesa.
2. Jaka struktura: Organizacije i društvene strukture u kolektivističkim sistemima po pravilu su podređene interesima kolektiva. Ovo može biti u obliku jake državne regulative, društvene kontrole ili društvenih normi koje se fokusiraju na kolektivne vrijednosti.
3. Briga za društvo: Kolektivizam podrazumijeva odgovornost za dobrobit društva u cjelini. To može uključivati ​​brigu o siromašnima, podršku obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti i druge javne i socijalne programe.
4. Porodične i društvene veze: Porodica i zajednica igraju važnu ulogu u kolektivističkim društvima. Ljudi mogu osjećati snažnu povezanost sa porodicom, prijateljima i zajednicom i smatrati ih podrškom i dijelom svog identiteta.
5. Nedostatak jake konkurencije: U kolektivističkim društvima, konkurencija između pojedinaca može biti manje izražena nego u individualističkim društvima. Umjesto toga, naglasak je na saradnji i uzajamnoj pomoći.
6. Grupna rješenja: Donošenje odluka može se vršiti kao grupa, a pridržavanje društvenih normi i očekivanja je važno.

Kolektivizam i individualizam predstavljaju dva suprotna pola u spektru društvenih i kulturnih vrijednosti. Neke zemlje i kulture mogu biti više kolektivističke, dok su druge više individualističke.

Utjecaj kolektivizma na ponašanje. Šta je kolektivizam?

Pokazalo se da kulturološke razlike utječu na mnoge aspekte ljudskog ponašanja, direktno i indirektno. Neki od najvažnijih su opisani u nastavku:

1. Odnosi. Šta je kolektivizam?

Smatra se da je kolektivistička kultura povezana sa niskim nivoom mobilnosti u odnosima. Termin "relaciona mobilnost" se koristi da opiše broj mogućnosti i šansi koje osoba koja pripada društvu ima da formira održiv odnos sa nekim po svom izboru i preferencijama. Niska pokretljivost u vezi pokazuje da je veza dugotrajna, jaka i stabilna. Njih oblikuje nekoliko faktora, kao što su demografija i porodica, a ne lični izbor. Činjenica je da postaje teško formirati i razvijati odnose, posebno sa novim ljudima u kolektivističkoj kulturi. To je zato što su šanse za upoznavanje ljudi mnogo manje, a stranci često ostaju stranci u kulturi.

U kolektivističkoj kulturi ljudi preuzimaju odgovornost za održavanje harmoničnih odnosa u kojima je veza jaka i intimna.

2. Samopercepcija. Šta je kolektivizam?

Samopoimanje je percepcija pojedinca o jedinstvenim sposobnostima, karakteristikama i ponašanju osobe. Kultura ima direktan uticaj na ponašanje osobe kao i na njeno samopoštovanje. U kolektivističkoj kulturi, individualno ponašanje je pristrasno prema dobrobiti porodice, grupe ili zajednice, a pojedinac će sebe opisati kao dobrog prijatelja, brata, sina i ljudsko biće. Da je u pitanju individualistička kultura, njegova percepcija bi bila sasvim drugačija. Onda bi se pojedinačno opisao kao da sam pametna osoba; Ja sam odličan sportista itd.

3. Usklađenost

Termin konformizam odnosi se na promjenu ljudskog ponašanja kako bi se uklopio s nekim ili u grupu. Ponekad to uključuje slaganje sa većinom grupe tako da svi vjeruju da se ponašate normalno jer je to očekivani obrazac ponašanja. Kulturne razlike igraju važnu ulogu u uticaju na ponašanje ljudi. Ako pripadate kulturi koja promoviše kolektivističko društvo, vaše ponašanje će promovirati dobrobit grupe čak i na štetu lične želje. Ako ne, ponašanje će pokazati individualne preferencije bez obzira na dobrobit ili sklonosti drugih.

4. Socijalna podrška. Šta je kolektivizam?

U kolektivističkoj kulturi ljudi traže skrivenu društvenu podršku. Trude se da provode vrijeme s ljudima koje smatraju da im pružaju podršku, iako nisu dio njihove uže grupe ili porodice. Postoji razlog za ovakvo ponašanje. U vrijeme stresa ili stresa, ljudi nerado razgovaraju o problemima sa voljenima jer ne žele da ih povrijede, ali i zato što se boje negativnih posljedica na vezu.

5. Socijalna anksioznost

U kolektivističkoj kulturi, ljudi su spremni prihvatiti ponašanje koje doživljavaju kao društveno suzdržano ili rezervisano. Oni doživljavaju ozbiljnu društvenu anksioznost, a to proizilazi iz njihove sklonosti da udovolje drugima, a ne sebi.

Zaključak. Šta je kolektivizam?

Razumijevanje kolektivističke kulture može pomoći u razumijevanju zašto su neki ljudi sretni u gomili i zašto neki ne mogu prilagoditi svoje ponašanje ponašanju grupe. Sve se radi o pravima, interesima i preferencijama kolektivne grupe i nema nikakve veze sa individualnim sklonostima.