Disertacija je istraživački rad koji izvode studenti postdiplomskih studija ili kandidati nauka u cilju sticanja akademske diplome. Obično je disertacija originalna studija u kojoj autor argumentuje nove naučne podatke, rezultate svog istraživanja, zaključke i preporuke o problemu koji se proučava. Obim i struktura disertacije mogu varirati u zavisnosti od nacionalnih standarda i zahtjeva obrazovnih institucija. Tema disertacije može biti raznolika, od prirodnih i egzaktnih nauka do humanističkih i društvenih nauka.

Ako ste ikada razgovarali s nekim na fakultetu, ili možda trenutno studirate na nekom fakultetu, vjerovatno ste čuli preopterećenog studenta kako kaže: "Pokušavam da napišem disertaciju."

Kako napisati disertaciju?

Ako ste student, planirate da se upišete ili se pitate kako napisati disertaciju, ovaj post je za vas. 

Bez obzira na to gdje radite na svojoj disertaciji, ovaj vodič će vam pomoći da razvijete disertaciju koja će oduševiti i inspirirati vaše profesore. Dakle, kako napisati disertaciju i kako savladati prepreke za njeno pisanje?

Šta je primjer disertacije?

Primjer disertacije je konkretan uzorak istraživačkog rada završenog u sklopu postdiplomske ili kandidatske disertacije. Ovaj primjer može uključivati ​​elemente kao što su uvod, pregled literature, prikaz problema, metodologija istraživanja, opis dobijenih rezultata, njihova analiza i interpretacija, zaključci i preporuke.

Primjer disertacije pruža grubi predložak kako organizirati i strukturirati vlastiti istraživački rad. Ovo koristan alat za studente osnovnih i postdiplomskih studija koji žele razumjeti kako bi disertacija trebala izgledati i koje dijelove i elemente uključiti.

Međutim, vrijedi zapamtiti da je primjer disertacije samo jedna od mogućih opcija za formatiranje znanstvenog rada i treba ga koristiti kao vodič, a ne kao strogi predložak. Svaka disertacija je jedinstvena i treba da odražava individualne karakteristike istraživanja i pristup autora.

Teza. Vrste sažetaka.

Glavni faktor u pisanju disertacije javlja se prije nego što uopće sjednete da je napišete. Prije nego što napišete svoju disertaciju, vrlo je važno odrediti koju vrstu teze želite napisati. Kao što postoje vrste motivacije knjiga , postoje različite vrste izjava o tezi.

Činjenično teza.

Faktička teza je izjava ili izjava koja se zasniva na potkrepljenim činjenicama ili zapažanjima. Ova vrsta izjave o tezi predstavlja specifične podatke ili informacije koje se mogu provjeriti i podržati. Činjenički apstrakti služe za predstavljanje glavnih činjenica ili rezultata istraživanja, njihova svrha je da čitatelju prenesu informacije o nekom fenomenu ili polju znanja.

Primjeri činjeničnih teza:

  1. “Prema posljednjim podacima, stopa nezaposlenosti u zemlji iznosila je 5 posto.”
  2. “Naučne studije su pokazale da je konzumacija voća i povrća povezana sa smanjenim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti.”
  3. “U novoj godini ukupna svjetska proizvodnja električne energije porasla je za 3% u odnosu na prethodnu godinu.”

Činjenički apstrakti su važne komponente naučnog istraživanja jer daju osnovu za dalje analize, interpretaciju podataka i formulisanje zaključaka.

Disertacija. Teorijska teza.

Teorijska teza je izjava ili hipoteza zasnovana na teorijskim pretpostavkama, konceptima ili modelima. Ova vrsta teze koristi se za izražavanje teoretskih propozicija ili pretpostavki koje se mogu potvrditi ili opovrgnuti analizom empirijskih podataka ili eksperimenata.

Teorijske teze igraju važnu ulogu u naučnim istraživanjima jer pomažu u formulisanju okvira i hipoteza koje se zatim mogu testirati empirijskom analizom ili eksperimentima.

Primjeri teorijskih teza:

  1. “Prema teoriji evolucije, raznolikost vrsta nastaje kroz procese prirodne selekcije i mutacije.”
  2. “Einsteinova teorija relativnosti sugerira da vrijeme i prostor nisu apsolutni i da se mogu mijenjati ovisno o brzini i gravitaciji.”
  3. “U teoriji igara koju je formulirao John Nash, svaki igrač nastoji maksimizirati vlastitu korist, što može dovesti do pojave Nashove ravnoteže u situaciji igre.”

Teorijske teze obično služe kao osnova za formuliranje hipoteza ili pretpostavki, koje se zatim mogu provjeriti i potvrditi ili opovrgnuti u praksi od strane prikupljanje i analiza podataka.

Empirijska teza.

Empirijska teza je izjava koja se zasniva na posmatranju, eksperimentalnim podacima ili stvarnim zapažanjima u stvarnom svijetu. Ova vrsta teze se koristi za predstavljanje rezultata specifičnih studija ili zapažanja provedenih u sklopu određenog istraživačkog projekta.

Empirijski apstrakti igraju važnu ulogu u naučnim istraživanjima jer predstavljaju specifične podatke ili činjenice koje se mogu potvrditi ili opovrgnuti daljom analizom ili repliciranjem studije.

Primjeri empirijskih teza:

  1. “Kao rezultat ankete, otkriveno je da 70% ispitanika više voli da svoje slobodno vrijeme provodi na ulici.”
  2. “Eksperiment je pokazao da korištenje nove metode liječenja dovodi do smanjenja trajanja bolesti za 20 posto.”
  3. “Analiza podataka je pokazala da je prosječan nivo obrazovanja učesnika studije korelirao sa njihovim prihodima za 10%.”

Empirijske teze se zasnivaju na konkretnim činjenicama ili podacima dobijenim iz istraživanja ili posmatranja i igraju važnu ulogu u formiranju naučnih zaključaka i preporuka.

Disertacija. Teza o uzroku i posljedici.

Uzročno-posljedična teza izražava pretpostavljeni odnos između uzroka i posljedice, navodeći da jedna pojava (uzrok) utječe ili uzrokuje drugu (posledicu). Ova vrsta teze se koristi za objašnjenje uzročno-posledičnih veza između događaja ili pojava na osnovu posmatranja, analize podataka ili logičkog zaključivanja.

Primjeri uzročno-posljedičnih teza:

  1. “Pretjerana konzumacija masne hrane uzrokuje visok nivo holesterola u krvi.”
  2. “Nedostatak fizičke aktivnosti kod djece dovodi do razvoja gojaznosti i lošeg ukupnog zdravlja.”
  3. “Upotreba pesticida u poljoprivredi može dovesti do zagađenja tla i vode.”

Uzročno-posledične teorije nam pomažu da shvatimo koji faktori mogu uticati na razvoj određenih pojava ili događaja, kao i da identifikujemo potencijalne načine da sprečimo ili upravljanje ove pojave. Oni igraju važnu ulogu u naučnim istraživanjima, javnoj raspravi i donošenju odluka.

Komparativna teza.

Komparativna teza sugerira podudaranje dva ili više objekata, fenomene, koncepte ili druge elemente za analizu njihovih sličnosti i razlika. Ova vrsta iskaza teze koristi se za identifikaciju analogija i kontrasta između objekata i pomaže da se shvati koje su njihove sličnosti i razlike.

Primjeri uporednih teza:

  1. Poređenje kapitalizma i socijalizma otkriva glavne razlike u organizaciji ekonomija i društvo.
  2. “Komparativna analiza efikasnosti dvije metode liječenja pokazala je da je metoda A efikasnija od metode B.”
  3. “Poređenje različitih kulturnih tradicija omogućava nam da shvatimo njihov utjecaj na formiranje društvenih vrijednosti i normi ponašanja.”

Komparativne teze pomažu da se produbi razumijevanje istraživačkih objekata ili fenomena identificiranjem i analizom njihovih sličnosti i razlika. Mogu se koristiti u različitim oblastima znanja, uključujući naučna istraživanja, sociologiju, ekonomiju, istoriju i mnoge druge.

Disertacija. Prediktivna teza. 

Prediktivna teza uključuje formulisanje predviđanja o tome šta budućih događaja ili trendova može doći na osnovu dostupnih podataka, trendova ili modela. Ova vrsta teze se koristi za predviđanje razvoja događaja ili pojava na osnovu analize prošlih podataka, trenutnih trendova ili teorijskih modela.

Primjeri prediktivnih teza:

  1. “Predviđa se da će klimatske promjene povećati učestalost i intenzitet prirodnih katastrofa u regionu.”
  2. “Predviđa se da će se tržište alternativne energije povećati za 10% u narednih 30 godina.”
  3. „S obzirom na ekonomsku krizu, predviđa se da će stopa nezaposlenosti porasti za 2% u narednoj godini.

Teze predviđanja pomažu u analizi mogućih posljedica različitih događaja ili odluka i donošenju informiranih odluka na osnovu očekivanog razvoja događaja u budućnosti. Široko se koriste u raznim oblastima, uključujući ekonomiju, ekologiju, sociologiju, politiku i mnoge druge.

Kako da napišem izjavu o tezi?

Vjerojatno najbolji način da naučite kako napisati izjavu o tezi koja će odjeknuti kod vaše publike je da provedete dosta vremena razvijajući različite verzije svoje izjave.

Vraćajući se na primjer elevatora: savjetuju se pisci napišite prezentaciju prije knjige. Većina pisci Za stvaranje uvjerljive prezentacije koja privlači čitaoce potrebno je mnogo pokušaja. Prezentacije često pomažu pisci izbjegavaju stvaranje ravnih likova i dosadne priče.

Evo nekoliko koraka koji vam mogu pomoći da formulirate izjavu o tezi:

  1. Odredite svrhu rada: Prije svega, odredite svrhu svog rada. Šta želite da dokažete ili objasnite svojim radom? Koji problem želite da istražite ili koji aspekt želite da analizirate?
  2. Pregledajte literaturu: Pregledajte postojeća istraživanja i literaturu o vašoj temi. Identifikujte glavne teme gledišta i nedostatke prethodnih istraživanja koje želite da pozabavite u svom radu.
  3. Formulirajte ključne argumente: Identifikujte glavne argumente ili zaključke koje želite da predstavite u svom radu. Koje ćete glavne ideje razviti i podržati svojim argumentima?
  4. Odaberite vrstu teze: Na osnovu vaših ciljeva i argumenata, odaberite tip teze koji najbolje odgovara vašim potrebama. Možete li formulirati činjeničnu, teorijsku, empirijsku, kauzalnu, komparativnu ili prediktivnu tezu?
  5. Formulirajte tezu: Na kraju, iznesite svoju tezu u jednoj ili više rečenica. Vaša izjava o tezi treba da jasno iznese glavne ideje i argumente vašeg rada i naznači smjer vašeg istraživanja.

Zapamtite da vaša teza mora biti konkretna, jasna i informativna. Trebalo bi da predstavlja glavnu ideju vašeg rada i da predstavlja polaznu tačku za dalju analizu i diskusiju.

Kako napisati disertaciju: počnite danas.

Naučiti kako napisati disertaciju vaš je prvi korak naprijed. Ali umjesto da se zaustavite na učenju pisanja disertacije, vrijeme je da je napišete!

Da bih vam pružio najbolje moguće šanse za uspjeh, uključujem besplatan resurs s preko 300 jakih glagola koje možete izabrati. Kada pišete svoju tezu, obavezno koristite jake imenice i glagole i uvijek eliminirajte slabe glagole. Sve najbolje!

Teza. FAQ.

Šta je disertacija?

Disertacija je istraživački rad u kojem autor predstavlja rezultate vlastitog istraživanja. Ovo je obavezan dio programa master i doktorskih studija.

2. Po čemu se disertacija razlikuje od teze?

Disertacija je veća i detaljnija u odnosu na tezu. Zahtijeva originalno istraživanje, dok se teza može zasnivati ​​na pregledu postojećih izvora.

3. Disertacija. Gdje početi pisati?

  • Odredite temu istraživanja.
  • Izvršite pregled literature.
  • Napravite plan rada i odredite metodologiju istraživanja.
  • Obratite se svom akademskom savjetniku za savjet.

4. Disertacija. Kako odabrati temu?

Tema bi trebala biti:

  • Relevantan i značajan u odabranoj oblasti.
  • Realizirano u okviru raspoloživih resursa i vremenskih okvira.
  • Uskladite svoja interesovanja i akademski profil.

5. Šta uključuje struktura disertacije?

Obično se disertacija sastoji od sljedećih dijelova:

  • Uvod (opis teme i ciljeva studije).
  • Pregled literature.
  • Metodologija (opis metoda istraživanja).
  • Rezultati i diskusija.
  • Zaključak (zaključci i prijedlozi).
  • Spisak referenci i aplikacija.

6. Disertacija. Šta je recenzija?

Pregled literature je analiza i kritička refleksija postojećeg istraživanja na temu vaše disertacije. Ovo vam pomaže da shvatite trenutno stanje istraživanja i opravdate potrebu za vašim istraživanjem.

7. Kako odabrati metodologiju istraživanja?

Metodologija ovisi o vašoj temi i ciljevima istraživanja. Moglo bi biti:

  • Kvalitativna metoda (intervju, analiza teksta, zapažanje).
  • Kvantitativna metoda (statističke analize, eksperimenti).
  • Mješovite metode — kombinacija kvalitativnog i kvantitativnog pristupa.

8. Kako pravilno citirati izvore?

Koristite specifične stilove citiranja (APA, MLA, Chicago, itd.). Uz pomoć bibliografskih menadžera (Zotero, Mendeley) možete automatizirati ovaj proces i izbjeći greške.

9. Kako izbjeći plagijat?

  • Uvijek citirajte izvore kada navodite radove drugih.
  • Parafrazirajte ideje drugih autora, ali zadržite značenje i dodajte reference.
  • Koristite softver za provjeru plagijata (kao što je Turnitin).

10. Kako organizirati vrijeme za pisanje disertacije?

  • Napravite detaljan plan sa rokovima za svaku fazu.
  • Uspostavite redovne sastanke sa svojim pretpostavljenim kako biste dobili povratne informacije.
  • Radite na svojoj disertaciji u malim koracima svaki dan kako biste izbjegli preopterećenost prije predaje.

11. Koje su najčešće greške prilikom pisanja disertacije?

  • Nedostatak jasnog plana i strukture.
  • Slabo opravdanje za relevantnost teme.
  • Nedovoljna analiza podataka ili netačna metodologija.
  • Neispravno formatiranje literature i literature.

12. Mogu li koristiti tuđa istraživanja u svojoj disertaciji?

Da, možete, ali samo kao dio pregleda literature ili za poređenje sa vašim rezultatima. Sve pozajmice moraju biti ispravno citirane.

13. Kako odbraniti disertaciju?

  • Pripremite prezentaciju koja opisuje ključne tačke vašeg istraživanja.
  • Budite spremni da odgovorite na pitanja komisije o metodologiji, rezultatima i zaključcima.
  • Uvježbajte svoju odbranu sa prijateljima ili kolegama kako biste se bolje pripremili.

14. Šta da radim ako imam poteškoća s pisanjem?

  • Obratite se svom akademskom savjetniku ili savjetniku za pomoć.
  • Koristite resurse podrške kao što su biblioteke, online kursevi ili akademske zajednice.
  • Podijelite posao na manje korake i radite postepeno.

15. Koliko vremena je potrebno za pisanje disertacije?

Zavisi od obima i složenosti istraživanja, ali obično pisanje disertacije traje od nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Važno je unaprijed planirati svoj posao.

ABC