Crna ekonomija – definicija, vrste i primjeri

Crna ekonomija, također poznata kao siva ili neformalna ekonomija, sektor je gospodarstva koji djeluje izvan formalnih vladinih pravila i propisa. Ovaj sektor uključuje ilegalne, neslužbene ili neoporezovane aktivnosti koje zaobilaze porezni i pravni sustav.

Crna ekonomija je tipično ilegalna, nedokumentirana i gotovo nikad dokumentirana putem konvencionalnih tržišnih pokazatelja. Osim toga, operacija možda neće uključivati ​​nikakva legalna financijska tržišta, što njihovu procjenu čini gotovo nemogućom.
Crna ekonomija je gospodarska aktivnost zemlje koja se sastoji od komercijalnih transakcija koje nisu dio formalne ekonomije. Poslovne aktivnosti u crnoj ekonomiji nisu u skladu s državnim pravilima i propisima. Poduzeća u sivoj ekonomiji mogu se ili ne moraju smatrati legalnim ili ilegalnim, ovisno o prirodi proizvoda i usluga.

Što je siva ekonomija?

Definicija: Crna ekonomija se definira kao ekonomska aktivnost koja krši zakoni i državni ili društveni propisi. Crna ekonomija također se odnosi na crno tržište ili sivu ekonomiju. Razni čimbenici zbog kojih crna ekonomija raste uključuju vladina ograničenja prodaja, trgovina ili proizvodnja određenih dobara ili usluga.

Crna ekonomija povezuje se s pojmom crnog tržišta. Gospodarstvo je integracija mnogih međusobno povezanih tržišta. Slično tome, crna ekonomija se smatra integracijom ili skupom različitih crnih tržišta prisutnih u ekonomiji koja krše institucionalno postavljena fiskalna pravila.

Ljudi u crnoj ekonomiji prekršit će pravila i propise koje je postavila vlada kada ona intervenira, zahtijeva poreze ili regulira gospodarstvo. Stoga su aktivnosti općenito ilegalne i rijetko se službeno registriraju.

Neuspjeh vladinih statističkih agencija da mjere ekonomsku aktivnost u sjeni ili ekonomsku aktivnost u sjeni stvara pogrešnu sliku gospodarstva zemlje. Od utaje poreza i crnog novca do ilegalnih transakcija i drugih oblika neobračunate ekonomije koji nisu obuhvaćeni pravnim aktima koji definiraju fiskalna i komercijalna pravila zemlje.

Razumijevanje/ Crna ekonomija

Crna ekonomija omogućuje ljudima izbjegavanje poreza, oslobađanje od propisa ili zaobilaženje kontrole cijena i racioniranja. Razlozi za rast sive ekonomije su različiti.

Obično preuzima kada vlada bilo koje zemlje nametne ograničenja na gospodarske aktivnosti povezane s određenim proizvodima i uslugama. To se događa ili proglašavanjem transakcije nezakonitom ili nametanjem velikog poreza na robu čija vrijednost postaje previsoka. Crno tržište nastaje uglavnom kako bi se ilegalna roba i usluge učinile dostupnima široj javnosti po nižoj cijeni.

Crna ekonomija također uključuje industriju krivotvorene robe, gdje se duplicirana roba koja pripada dobro poznatoj marki stvara i prodaje pod istim imenom. Ova je industrija ponovno izvan formalne ekonomije, što rezultira gubitkom prihod zbog piratstva.

Ovo utječe na oboje markom, i na vladu. Također je dio neregistrirane ili neregistrirane ekonomije. Svakodnevno legalno poslovanje također može pridonijeti rastu sive ekonomije.

Vrste sive ekonomije

Kao što je sada jasno, sve poslovne aktivnosti na tržištu zemlje koje se odvijaju izvan ili suprotno prevladavajućim politikama i vladinim smjernicama nazivaju se sivom ekonomijom. Ovisno o proizvodima ili uslugama koje se proizvode, te aktivnosti mogu biti legalne ili kriminalne. Teorije crnog tržišta i crne ekonomije su povezane. Dolje su navedene četiri vrste crnih ekonomija.

1. Ilegalno gospodarstvo. Crna ekonomija

Sastoji se od prihoda ostvarenih gospodarskim aktivnostima koje se provode u suprotnosti s pravnim normama. Pravnim aktima se utvrđuje opseg pravnih oblika trgovine. Takve aktivnosti su u suprotnosti s tim administrativnim pravilima, kao što su iznuda i trgovina drogom, koje su dio ilegalne ekonomije.

2. Neobračunato gospodarstvo

Neobračunata ekonomija pokušava zaobići fiskalna pravila koja su postavile agencije prema poreznim zakonima. Ilegalno zapošljavanje i privatne transakcije oslobođene poreza koje su inače legalne spadaju u ovu kategoriju.

3. Neobračunata štednja. Crna ekonomija

U ovoj ekonomiji ekonomska aktivnost zaobilazi pravila koja postavljaju institucije. Oni ignoriraju zakone koji predstavljaju vladine zahtjeve za izvješćivanje. To se može dogoditi zbog namjernog zadržavanja informacija u legalne ili nezakonite svrhe ili zbog nekih poteškoća povezanih s prikupljanje podataka.

4. Neformalna ekonomija

Ekonomske aktivnosti u ovoj ekonomiji izbjegavaju troškove i isključene su iz pravnih beneficija i prava, uključujući rodbinu i administraciju. Zakoni pokrivaju imovinske odnose, licenciranje poslovanja, sustave socijalne sigurnosti itd. Ova kategorija uključuje kućanske usluge koje razmjenjuju prijatelji ili susjedi, netržišne aktivnosti itd.

Primjeri. Crna ekonomija

Jedan jednostavan primjer za razumijevanje sive ekonomije je onaj građevinskog radnika.

Pretpostavlja se da poslodavac plaća radnika ispod stola, što rezultira time da njegov porez nikada nije zadržan i poslodavac neće plaćati porez na plaću radnika. Gradnja je možda legalna, ali se utaja poreza smatra dijelom sive ekonomije.

Skrivena crna ekonomija

Upuštanje u aktivnosti na crnom tržištu je protuzakonito, pa ljudi uključeni u takvo ponašanje često pokušavaju sakriti svoje postupke od vlade ili regulatora.

Sudionici crnih ekonomija tradicionalno su iu početku radije obavljali svoje transakcije koristeći gotovinu. Novčane transakcije ne ostavljaju traga, pa je bilo lakše obavljati transakcije preko njega.

Međutim, kriptovalute su sada dostupne i otvaraju nove mogućnosti plaćanja, posebice na dark webu. Postoje različite vrste podzemnih aktivnosti, koje se razlikuju na temelju institucionalnih pravila i normi koje krše. Takve radnje obično su označene definirajućim člankom kao dodatak spremanju.
Gospodarstvo se obično gradi na različitim međusobno povezanim tržištima. Isto tako, crna ekonomija izgrađena je na mnogim crnim tržištima.

Crnu ekonomiju formiraju razna druga crna tržišta, a sive ekonomije ima posvuda. Razvijene zemlje i zemlje u razvoju imaju ta gospodarstva u sustavu.

Troškovi i koristi. Crna ekonomija

Prednosti aktivnosti u crnoj ekonomiji ovise o vrsti aktivnosti i kontekstu. Ekonomije crnog tržišta također mogu koristiti sudionicima na načine koji su štetni za druge. Oni mogu nanijeti štetu društvu, kao što je plaćeno ubojstvo.

I druge aktivnosti u sivoj ekonomiji mogu dovesti do smanjenja učinkovitosti društva i njegovih društvenih institucija.

Postoje i razne prednosti aktivnosti na crnom tržištu:

• To može predstavljati očitu neto dobit u društvu kojom se izbjegavaju ili kompenziraju problemi koje stvara vlada i vlastivezano uz ekonomiju.
• Ponekad trgovci na crno i krijumčari mogu biti jedini izvor hrane i lijekova u vrijeme krize ili u ratom razorenim područjima.
• Ilegalni bilteni i radio postaje mogu emitirati vijesti koje mogu izbjeći ili zaobići represivne režime.
• Prodavači i kupci koji krše pravila i propise koje je postavila vlada, poput kontrole cijena, mogu nadoknaditi gubitke koji bi inače mogli biti povezani s određenom politikom.
• Privatno poduzetništvo i komercijalne aktivnosti mogu pridonijeti proizvodnji vrijedna dobra i usluge u socijalističkoj ekonomiji.

Osobne usluge, kao što je pripremanje domaćih obroka u kućanstvu, korisne su društvu, ali su dio sive ekonomije jer potječu iz formalne ekonomije.

Bez obzira na prednosti, crno tržište ima ogroman broj nedostataka koji utječu na društvo.
Crna ekonomska aktivnost može se stvoriti kroz jednu aktivnost na crnom tržištu i može nanijeti štetu društvu. Konzumacija nedopuštenih droga jedna je od njih primjeri djelovanja crna ekonomija.

Isto tako, također usmjerava tržište za ukradenu robu koja ne slijedi institucionalni sustav koji su postavile vlade.

Pojmovi povezani sa crnom ekonomijom

1. Siva ekonomija

Podzemne gospodarske aktivnosti uključuju različite nezakonite gospodarske transakcije koje nisu u skladu s državnim zahtjevima za izvješćivanje.

2. Crno tržište

Odnosi se na gospodarsku aktivnost koja se odvija izvan kanala koje je odobrila vlada.

3. Crni novac. Crna ekonomija

Odnosi se na sva sredstva stečena nezakonitim radnjama, kao i na legalne prihode koji nisu porezno evidentirani.

4. Bruto domaći proizvod (BDP)

Odnosi se na novčanu vrijednost svih gotovih dobara i usluga koje se proizvode i prodaju unutar zemlje tijekom određenog vremenskog razdoblja. Crna ekonomija

5. Slobodno tržište

To je zbog ekonomskog sustava koji se temelji na konkurenciji, u kojem nema ili ima vrlo malo državne intervencije.

Zaključak!

Zaključno, jasno je da crna ili neformalna ekonomija postoji kako bi kanalizirala ilegalne gospodarske aktivnosti. Ali ima i neke prednosti.
Na primjer, nekoliko crnih trgovaca uključeno je u opskrbu određenim potrošačkim proizvodima koji su zabranjeni u određenoj regiji kako bi ljudima u toj regiji ponudili neke pogodnosti putem proizvoda više visoke kvalitete. U takvim situacijama do zabrane ove vrste robe dolazi zbog socijalističke politike vlade ili iz nekih drugih fiskalnih razloga.

Međutim, općenito, crna, neformalna ili ilegalna ekonomija obično je glavni uzrok značajnih negativnih učinaka na dobrobit zemlje ili regije. Jedna aktivnost na crnom tržištu može biti uzrok mnogih drugih ilegalnih aktivnosti koje mogu naštetiti društvu u cjelini.

Stoga je važno uspostaviti kaznene mjere za suzbijanje rasta ilegalne ekonomije. Što mislite o rastu sive ekonomije u zemlji?

PITANJA. Crna ekonomija.

1. Što je siva ekonomija?

Crna ekonomija, također poznata kao neformalni ili neformalni sektor, uključuje gospodarske aktivnosti koje se odvijaju izvan formalne ekonomije i nisu uračunate u službenu statistiku. To može uključivati ​​ilegalne aktivnosti kao što su trgovina drogom, krijumčarenje, kao i legalne aktivnosti koje nisu deklarirane kao izbjegavanje poreza i propisa.

2. Zašto postoji crna ekonomija?

Crna ekonomija postoji iz nekoliko razloga:

• Visoki porezi i propisi: Ljudi i tvrtke mogu izbjeći formalnu ekonomiju zbog visokih poreza i strogih propisa.
• Nepovjerenje u državu: Nepovjerenje u vladu i njezine institucije može potaknuti ljude da posao neformalno.
• Ekonomske poteškoće: U uvjetima visoke nezaposlenosti i ekonomske nestabilnosti ljudi mogu potražiti alternativne izvore prihoda u neformalnom sektoru.

3. Koje su glavne aktivnosti u crnoj ekonomiji?

• Ilegalne aktivnosti: Trgovina drogom, šverc, prostitucija, ilegalna trgovina oružjem.
• Neregistrirana pravna djelatnost: Neregistrirana mala poduzeća, skriveno zapošljavanje, neprijavljeni prihodi.
• Korupcija i mito: Mito i korupcijske sheme koje službena tijela ne evidentiraju.

4. Koje su posljedice sive ekonomije za društvo?

• Gubitak poreznih prihoda: Država gubi značajne iznose poreznih prihoda, što smanjuje njezinu sposobnost pružanja javnih usluga.
• Ekonomska nestabilnost: Crna ekonomija može stvoriti neravnoteže u gospodarstvu i pridonijeti nejednakosti.
• Korupcija i kriminal: Povećana korupcija i kriminalne aktivnosti, koje potkopavaju zakon i red.

5. Kako se države bore protiv sive ekonomije?

• Jačanje porezne kontrole: Uvođenje strožih mjera naplate poreza i utaje poreza.
• Poboljšanje propisa: Stvaranje jednostavnijih i transparentnijih regulatornih okvira za mala i srednja poduzeća.
• Obrazovanje i svijest: Edukacija javnosti o važnosti sudjelovanja u formalnoj ekonomiji i rizicima povezanim sa crnom ekonomijom.

6. Koje se metode koriste za procjenu veličine sive ekonomije?

• Indirektne metode: Analiza odstupanja u službenoj statistici, kao što su razlike između proizvodnje i potrošnje energije.
• Izravne metode: Sociološka istraživanja i intervjui usmjereni na prikupljanje informacija o neformalnim ekonomskim aktivnostima.
• Modeliranje i ekonometrijske metode: Korištenje ekonometrijskih modela za procjenu skrivenih ekonomskih transakcija.

7. Kako crna ekonomija utječe na tržište rada?

• Nestabilan posao: Radnici u crnoj ekonomiji često nemaju formalne ugovore o radu i socijalnu zaštitu.
• Smanjene plaće: U neformalnom sektoru plaće mogu biti znatno niže nego u formalnom gospodarstvu.
• Radna eksploatacija: Radnici mogu biti izloženi izrabljivanju i nesigurnim radnim uvjetima.

8. Koje su zemlje najviše pogođene crnom ekonomijom?

Crna ekonomija prisutna je u svim zemljama, ali njeni razmjeri mogu značajno varirati. Zemlje s visokom razinom korupcije, slabim pravnim sustavima i ekonomskim poteškoćama obično imaju veći neformalni sektor.

9. Može li siva ekonomija imati pozitivne strane?

U nekim slučajevima, crna ekonomija može osigurati vitalni prihod za siromašne i marginalizirane. Međutim, dugoročno to dovodi do negativnih posljedica poput ekonomske nestabilnosti i nejednakosti.

10. Kako tehnologija utječe na sivu ekonomiju?

• Digitalne valute: Kriptovalute se mogu koristiti za nezakonite transakcije i utaju poreza.
• Online platforme: Internet i Social Networking može omogućiti ilegalne i neregistrirane aktivnosti.

11. Kako se može smanjiti siva ekonomija?

• Poboljšanje institucionalnog okruženja: Smanjite korupciju i poboljšajte provedbu zakona.
• Stvaranje povoljnih uvjeta za mali posao: Pojednostavljenje propisa i smanjenje poreznog opterećenja za male poduzetnike.
• Obrazovanje i svijest: Povećati financijsku pismenost i svijest o važnosti formalnih ekonomskih aktivnosti.