Bihevioralne finansije - definicija, primjeri i koncepti

Bihevioralne finansije su oblast finansija koja proučava kako psihologija pojedinca utiče na njihovo finansijsko odlučivanje i kako te odluke utiču na tržišta. Za razliku od tradicionalne finansijske teorije, koja pretpostavlja da se investitori ponašaju racionalno, bihevioralna teorija finansija navodi da investitori mogu biti podložni emocijama, predrasudama i drugim iracionalnim uticajima.

Bihevioralne finansije su proučavanje ponašanja investitora na tržištima zasnovano na psihološkim principima donošenja odluka. Ovo objašnjava zašto ljudi kupuju ili prodaju dionice koje rade. Zasniva se na činjenici da investitori nisu uvijek racionalni izvan granica svoje samokontrole i da su pod utjecajem svojih predispozicija. Osim toga, ove pristranosti mogu objasniti različite vrste tržišnih anomalija.

Bihevioralne finansije se mogu analizirati kako bi se razumjelo ponašanje i psihologija ulaganja koju finansijski praktičari i investitori imaju kada ulažu u različite vrste tržišnih anomalija na berzi, kao i različite rezultate u različitim sektorima i industrijama.

Jedan od glavnih aspekata istraživanja finansijskog ponašanja je utjecaj psiholoških, emocionalnih ili kognitivnih predrasuda. Teorija bihevioralnih finansija na finansijskim tržištima sugeriše da, uprkos tome što su racionalni ili logični, investitori donose svoje finansijske odluke kroz pristrasnost potvrde.

Razumijevanje. Bihevioralne finansije

Standardna pretpostavka u ekonomskoj teoriji je da su ljudi racionalna bića. To znači da ljudi donose odluke koje su im korisne u poređenju sa neutralnim odlukama ili koje bi im na neki način mogle štetiti. Ova pretpostavka se proširuje na tradicionalnu finansijsku teoriju. Pored pretpostavke racionalnosti, pretpostavlja se da investitori imaju savršenu samokontrolu i da na njih ne utiču kognitivne greške ili greške u obradi informacija. Teorija bihevioralnih finansija odbacuje ove pretpostavke. Bihevioralne finansije osporavaju hipotezu efikasnog tržišta. Predlaže kada i kako ljudi odstupaju od racionalnih očekivanja preovlađujuće teorije. Pokazuje kako se odluke koje se odnose na ulaganja, lične dugove, rizike, plaćanja itd. kanališu kroz ljudske predrasude, kognitivna ograničenja i iracionalne obrasce razmišljanja.

Predispozicije i predrasude ozbiljno utiču na sposobnost investitora da donose odluke. Evo liste uobičajenih finansijskih predrasuda koje utiču na ponašanje investitora.

1. Pristrasnost samopripisivanja. Bihevioralne finansije

Pristrasnost samo-atribucije je vrsta pristrasnosti u biheviorističkoj teoriji finansija. Ova pristrasnost je da ljudi, kada su suočeni s uspjehom, svoje pozitivne rezultate često pripisuju svojim ličnim kvalitetima i sposobnostima, dok neuspjeh obično pripisuju vanjskim okolnostima ili sreći.

U kontekstu ulaganja i trgovanja na finansijskim tržištima, pristrasnost samopripisivanja može se manifestirati na sljedeće načine:

1. Uspjeh i vještina: Ako investitor zarađuje visok povrat na svoju investiciju, on to može pripisati svojim izvanrednim investicionim vještinama, čak i ako je dio uspjeha rezultat sreće ili privremenih tržišnih uslova.
2. Neuspjesi i vanjski faktori: U slučaju gubitka, investitor može biti sklon vjerovati da je to uzrokovano vanjskim faktorima kao što su fluktuacije na tržištu, ekonomski događaji ili druge nekontrolisane okolnosti.

Pristrasnost samopripisivanja može uticati na odluke o ulaganju i trgovanju jer može dovesti do precjenjivanja vlastitog sposobnosti i potcjenjivanje uticaja slučajnih faktora na rezultate.

Razumijevanje ove pristrasnosti važno je za investitore i finansijske stručnjake jer pomaže u razvoju objektivnijih strategija upravljanje rizikom, ocjenjivanje rezultata i donošenje odluka na finansijskim tržištima. Analiza vaših uspjeha i neuspjeha, uzimajući u obzir utjecaj vještina i slučajnih faktora, može vam pomoći da poboljšate donošenje odluka i postignete održivije rezultate.

2. Ovisnost o samopouzdanju

Pristrasnost prevelikog samopouzdanja je oblik pristrasnosti u bihevioralnim finansijama. Ovo predstavlja sklonost ljudi da precijene svoje znanje, sposobnost ili tačnost svojih predviđanja. U kontekstu finansija i investicija, ovo može imati važne implikacije.

Neke manifestacije pristranosti prevelikog samopouzdanja na finansijskim tržištima uključuju:

1. Pretjerano povjerenje u prognoze: Investitori koji pate od ove pristrasnosti mogu vjerovati da su njihove analize i prognoze tačnije nego što zapravo jesu. To može dovesti do preuzimanja većih finansijskih rizika na osnovu iluzornog uvjerenja u nečiju nepogrešivost.
2. Nedovoljna procjena rizika: Ljudi sa pristrasnošću preteranog samopouzdanja mogu potcijeniti moguće rizike ulaganja zbog osjećaja nepobjedivosti.
3. Potcjenjivanje neizvjesnosti: Investitori mogu imati tendenciju da ignorišu neizvjesnost i volatilnost na tržištima jer su previše sigurni u svoju sposobnost predviđanja smjera tržišta.
4. Prekomjerna aktivnost na tržištu: Preveliko samopouzdanje može dovesti do čestog trgovanja i prekomjerne potrošnje na provizije i poreze na investicije.

Upravljanje pristrasnošću prevelikog samopouzdanja važno je za investitore i finansijske stručnjake. Razumijevanje vlastitih ograničenja i prihvaćanje mogućnosti grešaka može vam pomoći da smanjite rizike i donesete pametnije finansijske odluke. Također je važno razviti strategije rizika i naučiti objektivnije procjenjivati ​​svoje znanje i prognoze.

3. Potvrda pristrasnosti. Bihevioralne finansije

Pristrasnost potvrde je još jedan oblik pristrasnosti u bihevioralnim finansijama. Ova vrsta pristrasnosti se javlja kada ljudi teže traženju, tumačenju i pamćenju informacija na načine koji potvrđuju njihova postojeća uvjerenja ili mišljenja. U kontekstu investicija i finansija, pristrasnost potvrde može imati ozbiljne posljedice.

Neke manifestacije pristranosti potvrde u investicionoj industriji uključuju:

1. Odabir i interpretacija informacija: Investitori koji pate od pristrasnosti potvrde mogu tražiti i preferirati informacije koje su u skladu s njihovim postojećim uvjerenjima i ignorirati ili zanemariti informacije koje su u suprotnosti sa njihovim uvjerenjima.
2. Ignoriranje različitosti mišljenja: Ljudi mogu izbjegavati uzimanje u obzir gledišta koja se razlikuju od njihovih, što može dovesti do toga da propuste razne informacije i alternativna gledišta.
3. Potvrđivanje odluka: Investitori mogu preferirati odluke koje podržavaju njihove postojeće investicione strategije, iako objektivnija analiza može ukazati na potrebu za promjenom.
4. Selektivna memorija: Osobe s pristrasnošću potvrde možda će bolje zapamtiti i prihvatiti informacije koje odgovaraju njihovim uvjerenjima i zaboravljaju informacije koje su im u suprotnosti.

Pristrasnost potvrde može dovesti do iracionalnih odluka, pojačavajući postojeće predrasude i stvarajući tržišne balone u kojima investitori potvrđuju jedni drugima uvjerenja dok ignorišu informacije koje bi mogle dovesti do validnijih zaključaka. Upravljanje ovom vrstom pristrasnosti važno je za razvoj objektivnijih i efikasnijih strategija ulaganja. Ovo može uključivati ​​aktivno traženje konfliktnih informacija i napore da se podaci opsežno analiziraju prije donošenja odluka.

4. Averzija prema gubitku

Averzija prema gubitku koncept je bihevioralnih finansija koji opisuje sklonost ljudi da jače percipiraju gubitke od jednakih dobitaka. Ova pristrasnost znači da su ljudi skloni riziku i radije izbjegavaju gubitke, čak i ako to znači propuštanje prilike za profit.

Neki ključni aspekti averzije prema gubitku u kontekstu ulaganja uključuju:

1. Izbjegavanje rizičnih odluka: Investitori koji pate od averzije prema gubitku mogu nerado donositi odluke koje uključuju rizik gubitka, čak i ako postoji mogućnost značajne dobiti.
2. Prijevremena prodaja imovine: Investitori mogu biti skloni da prodaju imovinu kada dožive gubitke, a ne da je drže u nadi da će se tržište oporaviti.
3. Iluzija gubitaka i dobitaka: Ljudi sa averzijom prema gubicima mogu precijeniti važnost gubitaka i osjetiti jači emocionalni odgovor na gubitke nego na dobitke.
4. Ravnodušnost prema mogućim dobicima: Investitori možda nisu dovoljno motivirani da preuzmu rizik, iako očekivana nagrada može biti značajna.

Upravljanje averzijom prema gubitku važno je za uspješno ulaganje. Ovo može uključivati ​​razvoj strategija upravljanja rizikom, razumno razumijevanje potencijalnih gubitaka i donošenje informiranih odluka na osnovu fundamentalne analize. Obuka sebe da budete svjesni i kontrolirate svoje emocionalne reakcije na gubitke može pomoći investitorima da donesu racionalnije i promišljenije odluke.

5. Reprezentativni heuristički pomak

Heuristički pomak reprezentativnosti je tendencija da ljudi procjenjuju vjerovatnoću događaja prilikom donošenja odluka na osnovu toga koliko je tipična ili reprezentativna situacija za određenu grupu.

U kontekstu bihevioralnih finansija, ova heuristička promjena može se manifestirati na sljedeći način:

1. Procjena rizika i povrata: Investitori mogu procijeniti rizik i povrat imovine na osnovu toga koliko vjeruju da je situacija uspješnih ili neuspješnih ulaganja u prošlosti reprezentativna.
2. Ignoriranje statistike: Ljudi mogu zanemariti objektivnu statistiku, radije procjenjujući vjerovatnoću događaja na osnovu svoje intuicije o tome koliko tipična situacija izgleda.
3. Neadekvatna procjena rizika: Heuristička pristrasnost može dovesti do potcjenjivanja rizika ako investitor percipira situaciju kao manje rizičnu nego što zapravo može biti, i obrnuto.
4. Uticaj emocija na odluke: Precjenjivanje situacije kao tipične može u velikoj mjeri utjecati na investitorove emocionalne reakcije i donošenje odluka.

Prevazilaženje heurističke pristrasnosti predstavljanja važno je za investitore jer im može pomoći da donesu odluke na osnovu objektivnih podataka i analiza, a ne subjektivnih percepcija tipičnih situacija. Naučiti sebe da koristite pametnije metode za procjenu rizika i povrata može pomoći poboljšati kvalitet investicione odluke.

6. Mentalitet stada. Bihevioralne finansije

Stada je fenomen u kojem pojedinci donose odluke ili usvajaju određena ponašanja na osnovu onoga što rade drugi učesnici na tržištu, a ne na osnovu vlastite analize i procjene situacije. U kontekstu bihevioralnih finansija, mentalitet stada se često posmatra kao oblik iracionalnog ponašanja na finansijskim tržištima.

Neke karakteristike mentaliteta stada u finansijskom kontekstu uključuju:

1. Ponašanje u skladu sa trendovima: Investitori mogu pratiti konvencionalne tržišne trendove umjesto da pažljivo analiziraju fundamentalne faktore, što može dovesti do precijenjenosti imovine.
2. Masovno ponašanje u vremenima neizvesnosti: Tokom perioda finansijske neizvjesnosti ili krize, investitori mogu imati tendenciju da donose odluke na osnovu onoga što drugi rade umjesto da pažljivo analiziraju situaciju.
3. Iracionalni talasi prodaje i kupovine: Mentalitet stada može dovesti do ogromnih talasa prodaje ili kupovine, čak i kada ne postoji temeljna osnova za takva kretanja.
4. Stvaranje balona na tržištu: Mentalitet stada može doprinijeti formiranju tržišnih balona, ​​gdje cijene imovine rastu ili padaju zbog kolektivnog ponašanja investitora, a ne faktora stvarne vrijednosti.

Mentalitet stada može dovesti do neefikasnih kretanja na finansijskim tržištima i povećati volatilnost. Ovo takođe može stvoriti prilike za one koji zauzimaju suprotne stavove (suprotno opštem trendu).

Važno je da investitori budu svjesni mentaliteta stada i teže da donose odluke na osnovu vlastite analize umjesto da oponašaju ponašanje masa. Obuka za finansijsku pismenost, razvoj veština analize i upravljanja rizicima pomoći će investitorima da smanje uticaj mentaliteta stada na njihove odluke.

7. Pomak sidra. Bihevioralne finansije

Pristrasnost sidrenja nastaje kada se donošenje odluka zasniva na već postojećim informacijama ili na prvoj informaciji. Prva informacija djeluje kao sidro u procesu donošenja odluka investitora.

8. Retrospektivna pristrasnost

Zasnovan je na zabludi da ste, gledajući unazad, "uvijek znali" da su u pravu. Ovo može navesti investitore da poveruju da imaju jedinstvene sposobnosti ili talente u predviđanju različitih ishoda.

9. Narativna zabluda. Bihevioralne finansije

Narativna zabluda u bihejvioralnim finansijama opisuje sklonost ljudi da kreiraju ili prihvate pojednostavljene, kognitivno privlačne narative da objasne prošle događaje, posebno kada je u pitanju finansijski učinak ili kretanja na tržištu. Ova zabluda može dovesti do iskrivljene percepcije uzročno-posledičnih veza i pogrešnih zaključaka prilikom analize tržišta.

Neki aspekti narativne zablude u finansijama uključuju:

1. Kreiranje živopisnih priča: Investitori i analitičari mogu kreirati živopisne priče da objasne prošla tržišna dešavanja, iako pravi razlozi mogu biti složeniji i višestruki.
2. Prednost za jednostavna objašnjenja: Ljudi često preferiraju jednostavna i lako razumljiva objašnjenja za složene događaje, čak i ako ne odražavaju stvarnu složenost situacije.
3. Emocionalna privlačnost priča: Priče mogu biti emocionalno privlačne i lako se pamte, što ih čini privlačnijim ljudima od objektivnijih, ali manje zanimljivih objašnjenja.
4. Distorzija percepcije rizika: Stvaranje uvjerljivih narativa može dovesti do iskrivljene percepcije rizika, jer ljudi mogu donositi odluke na osnovu emocionalnih reakcija na priče, a ne na osnovu informisane analize činjenica.

Narativna zabluda naglašava važnost kritičkog mišljenja i objektivne analize u finansijskoj industriji. Investitori i analitičari bi trebali biti svjesni svojih vlastitih predrasuda i nastojati da u potpunosti istraže sve aspekte događaja prije nego što formiraju svoje razumijevanje tržišnih trendova i rezultata.

10. Pomak okvira

Sa ovom pristrasnošću, donošenje odluka se zasniva na načinu na koji su informacije predstavljene, a ne na čistim činjenicama. Predstavljanje ili predstavljanje činjenica može dovesti do različitih presuda ili odluka. Ista prilika može izazvati različite reakcije istog investitora u zavisnosti od toga kako je predstavljena. Ove predrasude utiču na investitorov proces donošenja odluka i ponekad mogu dovesti do katastrofalnih zaključaka. Osim ovih predrasuda, postoje i drugi važni koncepti u bihevioralnim finansijama kao što su kognitivna disonanca i mentalno računovodstvo.
Kognitivna disonanca se odnosi na nelagodu koju investitori doživljavaju kada donose bilo kakvu odluku suprotnu njihovim uvjerenjima ili stavovima.

Mentalno računovodstvo. Bihevioralne finansije

Nobelovac Richard Thaler nazvao je ovaj koncept kako bi opisao kako ljudi subjektivno formiraju transakcije u svojim umovima. Ovaj koncept je pozajmljen iz oblasti bihevioralne ekonomije. Izvor i upotreba novca nekoliko je kriterija po kojima se novac dijeli. Bihevioralne finansije su korak naprijed u evoluciji tradicionalnih finansija.

Zaključak!

U zaključku, bihevioralne financije su korisne za razumijevanje kako na finansijske odluke utječu ljudske predrasude, emocije i kognitivna ograničenja. Iako tradicionalna teorija pretpostavlja da su ljudi racionalni agenti, bihejvioralne finansije osporavaju sve ove pretpostavke govoreći da ljudi i njihove odluke na berzi i drugim finansijskim ulaganjima nisu oslobođeni emocija, predrasuda ili utjecaja kulture, uvjetovanosti i društvenih odnosa. Na ovaj način, bihevioralno finansiranje pomaže investitorima i finansijskim praktičarima da shvate kako i kada ljudi odstupaju od racionalnih očekivanja prilikom donošenja finansijskih odluka. Ovo vam pomaže da donesete bolje i racionalnije odluke kada je u pitanju rad na finansijskim tržištima.

Tipografija ABC